Grad Velika Gorica

Iz medija

Velika Gorica za primjer Zagrebu u zbrinjavanju otpada

mraclin1Ono što Zagreb u zbrinjavanju smeća nije uspio, Velika Gorica uvelike ističe kao pozitivan primjer gospodarenja otpadom. Za razliku od glavnog hrvatskog grada, Velikogoričani su na vrijeme sanirali svoje odlagalište otvoreno 70-ih godina prošlog stoljeća, napravili dovoljno mjesta za novopristiglo smeće, nisu zakasnili prijaviti se za sredstva za zbrinjavanje smeća u europske fondove.

Uskoro i odvojeno prikupljanje otpada

Čak i odvojeno prikupljanje otpada koje se mora uspostaviti do konca 2013 godine bit će, za razliku od Zagreba, provedeno u rokovima, optimistično poručuju velikogorički gradski oci.

– U ovoj priči morate se vi baviti smećem, a ne smeće vama. Na vrijeme se moraju obaviti svi poslovi, pa čak biti i četiri-pet koraka ispred cijele situacije i tada nema problema, odnosno jedino se tako neće nakupiti smeće – upozorava Dražen Barišić, velikogorički gradonačelnik.

Na odlagalištu jezero s cvijećem

Koliko se daleko doguralo u zbrinjavanju turopoljskog smeća, već odaje i prvi pogled na odlagalište Mraclinska Dubrava, koje se nalazi oko 7,5 kilometara južno od Velike Gorice. Tamo nema neugodnih mirisa, vjetar ne raznosi najlonske vrećice, nema ljudi koji prekapaju po hrpama smeća, sve je zeleno, podignuto je i umjetno jezerce opasano travom i cvijećem, u kojem žive žabe, ribe, rakovi…

– Dnevno se u prosjeku skupi i zbrine oko 55 tona otpada. Odlagalište je oko kilometar i pol udaljeno od naselja Mraclin, što je dovoljno daleko da se ne bi dogodio “jakuševečki sindrom”. 2008. odlagalište je sanirano i prošireno – objašnjava Željko Galeković, direktor VG Čistoće gotovo školski primjer uspješnog gospodarenja otpadom kakvo se rijetko viđa u državi.

Velika Gorica u svojoj odgovornoj politici gospodarenja otpadom uvrstila je i dva reciklažna dvorišta, podigla sustav od 40-ak “zelenih otoka“ opremljenih kontejnerima za odvojeno sakupljanje stakla, papira i plastike, a danas ima i 160 lokacija reciklažnih spremnika na javnim površinama.

Daleko od naselja

Najveći utjecaj na okoliš odlagališta predstavlja pojačan promet 20 kamiona dnevno koji prevoze otpad prolazeći kroz središte naselja Mraclin, što Velika Gorica trenutačno rješava gradeći obilazne ceste. No stanovnici Mraclina i Buševca, najbližih ali zakonski gledano dovoljno daleko podignutih naselja, oslobođeni su plaćanja naknade za gospodarenje otpadom.

Za razliku od Zagreba, Velikogoričani se zakonskih obaveza i rokova ne boje.

Do 2018. do kada se u cijelosti mora srediti gospodarenje otpadom u državi, gradonačelnik poručuje da će uvesti sustav odvojenog sakupljanja biootpada, izgraditi uređaj za obradu te vrste otpada, a Mraclinska Dubrava trebala bi “udomiti” i pogon za obradu građevinskog otpada i otpada od rušenja, kompostane za zeleni otpad s javnih zelenih površina, sortirnice i pretovarne stanice za otpad. Gradski oci poručuju da njihovi projekti nisu završavali u ladicama kao u drugim sredinama, pa su na vrijeme svoje građane oslobodili neugodnih mirisa koji sada, primjerice, prijete Zagrebu.

Izvor: Večernji list