Grad Velika Gorica

Covenant of Mayors

Gradsko vijeće

Aktualni sat 23. sjednice Gradskog vijeća

Vesna Fabijančić-Križanić: „Imam dva pitanja. Ova pitanja imam za gradonačelnika. Jedno pitanje se odnosi na financijsko stanje Grada, a drugo na plin, ponovno na plin. Što se tiče financijske strane Grada u medijima smo mogli vidjeti tiskovnu konferenciju koju je održao gradonačelnik i kazao da je Grad Velika Gorica završio poslovnu godinu 2011. godinu sa 10 mil kuna minusa. S obzirom da sam u siječnju ipak konačno, što bi rekli nakon duge i teške bolesti, dobila izvršenje proračuna pa sam ga dobila sa 30.12. iz toga izvršenja je vidljivo da je realizacija, što se tiče izgradnje komunalnih objekata i uređaja, manja za osam miliona kuna, da je izvršenje u Upravnom odjelu prostornog planiranja i zaštite okoliša 1.300.000,00 kuna, da je u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti realizacija manja od 4,5 miliona kuna, ako to zajedno povežemo sa činjenicom da smo rebalans donosili 29. 12. onda se doista čini upitnim da li je manjak Grada 10 mil. kuna. To pitanje odnosi se i na plin, naime, ako sam u dva navrata postavljala pitanja vezana za širenje plinske mreže u Gradu Velika Gorica, nisam dobila adekvatne odgovore na ta pitanja. Naime, podsjećam gradonačelnika, da mi je na postavljeno pitanje u listopadu mjesecu vezano za plin rekao, zadnju konstataciju naveo, citiram: „Gradska plinara Zagreb, kao sadašnji distributer, nema predviđene financije za proširenje mreže i stoga se pokušava naći model koji bi omogućio Gradu da i dalje se pojavljuje kao investitor i ulaže sredstva u proširenje mreže. Nakon toga sam na jednoj od sljedećih sjednica Gradskog vijeća postavila pitanje na osnovu kojih zakonskih propisa to Grad proučava model u kojem bi Grad bio investitor, s obzirom da znamo da plin svakako i investicije plina, ne spadaju više u komunalne djelatnosti, gradonačelnik mi je dostavio, ustvari nije mi dostavio odgovor, nego je samo citirao Zakonske propise, pa između ostalog i citirao Pravilnik o naknadi za priključenje na plinski distribucijski transportni sustav za povećanje priključnog kapaciteta u kojem citira odredbu članka 8. gdje je izrijekom propisano da je investitor operator sustava. Dakle, nisam dobila odgovor na osnovu kojeg to zakonskog propisa Grad Velika Gorica razmatra model po kojem će Grad biti investitor širenja plinske mreže.“

Gradonačelnik: „Što se tiče vašeg prvog pitanja, kratko ću samo reći, obzirom da realizaciju i financijska izvješća imamo dati kasnije pa ćemo o tome i kasnije govoriti. Međutim, kratko ću vam samo reći da je u 2011. godini ukupan prihod bio 216.084.662,00 kune, što je svih ovih godina prije, 2007. bio je 249 miliona, 2008. 267 miliona, pa 250 miliona 2009., a 2010. 260. miliona i onda je pao na 216. To je gotovo za 50 miliona u prihodu, u odnosu na prošle godine i vratili smo se negdje na gotovo 2006. godinu. Što se tiče rashoda također smo se i u rashodima vratili na 2006., zapravo 2007. godinu, rashode smo imali 230 miliona, a prošle godine smo imali rashode 222 miliona. Međutim, ono što vas i javnost interesira, to je minus. Dakle, minus iz prošle godine iznosi 6,7 miliona kuna, akumulirani iznos iz prošle i pretprošle godine ukupno iznosi 10.018.857,00 kuna, niti približno onim 30 ili 50 ili ne znam koliko i zato sam kao gradonačelnik bio primoran javnosti pojasniti o čemu se radi, obzirom da baratanje takvim informacijama izaziva određenu dozu nesigurnosti u Gradu, prije svega kod građana, povjerenje prema gradonačelniku kao čovjeku koji ne raspolaže proračunskim, dakle njihovim gradskim novcem, marom dobrog gospodara, a i investitorima koji će malo prikočiti kada razmišljaju o Velikoj Gorici. Ostale podatke, možemo, ali nije potrebno, uskoro ćemo ih uputiti prema Gradskome Vijeću tako da će oni biti poznati i ovdje prezentirani. Što se tiče trenutnog stanja, danas smo to gledali, trenutno se na žiro računu nalazi 5,5 mil kuna, u odnosu na prošlu godinu ću vam reći da imamo rast ukupnih prihoda od 4,66% što je jako dobro, što je pozitivno. Imamo rast prihoda od poreza 6% u odnosu na prošlu godinu za isto razdoblje. Imamo rast prihoda od komunalnih doprinosa 12,6%. Od komunalnih naknada imamo pad od 4,5%, pomoći su nam manje 10% i što se tiče prihoda od vlastite djelatnosti kod proračunskih korisnika oni su veći u odnosu na ovo razdoblje u odnosu na prošlu godinu 5,37%. Mogu reći da je dobro, bar se za sada to tako pokazuje da je dobro planiran ovogodišnji proračun. Toliko o proračunu. Što se tiče vašeg drugog pitanja vezano uz plin ja vas molim da Vam to odgovorim pisanim putem, obzirom da ima doista točnih informacija koje ste vi, odnosno interpretacija onoga što sam ja rekao citata pa onda vezano uz to i vezano uz sve ostale naše planove i projekcije da vam to odgovorim pisanim putem.“

Vesna Fabijančić-Križanić: „Što se tiče prvog pitanja, financijskog stanja grada, s obzirom da u zadnje vrijeme imamo dinamiku sjednica Gradskog vijeća par dana prije isteka od tri mjeseca, a meni je savršeno jasno da vi početkom travnja morate uputiti Gradskom vijeću obračun proračuna za prošlu godinu, ali s ovom tendencijom dinamike Gradskog vijeća moguće je da ćemo to raspravljati u lipnju pa vas ja molim da mi dostavite u Poslovničkom roku godišnji obračun proračuna i financijska izvješća, a za ovo što se tiče pisanog odgovora, doista vas molim da se skoncentrirate pa da mi konačno odgovorit na pitanje koje sam postavila u listopadu. Hvala lijepo.“

Damir Šimunić: “Imam jedno pitanje za gospodina gradonačelnika. Gospodine gradonačelniče nedavno sam dobio informaciju da Grad namjerava izmjestiti tržnicu sa Trga kralja Petra Krešimira na neku drugu lokaciju. Da li je ta informacija točna?“

Gradonačelnik: „Hvala na pitanju. Poslovna jedinica tržnica, trgovačkog društva VG komunalac svake godine stvara minus od 500 do 600 tisuća kuna. Što čini jedan veliki uteg tom trgovačkom društvu i doista tom problemu treba izaći u susret. Tražimo rješenja kako izaći u susret. Da li na postojećoj lokaciji gdje se sada nalazi tržnica ili na nekoj obližnjoj lokaciji. Točno vam sada ne mogu reći koji će biti rezultat, ne mogu prejudicirati, ali nakon svih ulaznih parametara koje marljivo sakupljamo, radimo analizu i u dogovoru sa čelništvom, odnosno sa vodstvom VG komunalca, donijet ćemo najbolju odluku za koju ćete pravovremeno doznati i vi i naši sugrađani. U svakom slučaju Velikogoričani neće izgubiti tržnicu, nego će imati onakvu kvalitetnu kakvu ovakav Grad i treba imati.“

Damir Šimunić: „Vjerujem da Velikogoričani neće izgubiti tržnicu, međutim ne bi bilo dobro da ta tržnica bude negdje na periferiji Grada, jer sve tržnice po gradovima su u srcu grada. To je jedan razlog. Drugi razlog je što, vjerojatno ste svjesni toga da bi time najviše izgubili vlasnici lokala koji su u sklopu te tržnice s obzirom da oni egzistiraju isključivo od ljudi koji dolaze na tržnicu. Hvala lijepo.“

Leo Lisac: „Hvala puno. Ja bi se referirao na svoje prošlo pitanje koje sam postavio na Gradskom vijeću, a za koje sam dobio pisani odgovor i zahvaljujem vam se, u roku i stvarno detaljno. Kao jedan od priloga ste poslali i sudsku nagodbu. Citirati ću, znači na stranici 7. pod završne odredbe, pod članak 17. kaže: „Gradnja se po potpisu ove nagodbe obvezuje povući žalbu u novo započetom postupku javne nabave pod brojem“, nije bitno, „dok se Grad istovremeno citirani postupak u skladu sa zakonom o javnoj nabavi, čim se ostvare zakonski uvjeti, bez odgađanja poništiti.“ Evo, moje pitanje je vrlo jednostavno, ne morate mi sada odgovoriti možete i pisano, kada je datum objavljivanja toga postupka javne nabave i kada je završen, odnosno kada je odgođena, radi se o javnoj nabavi N-02-V-1470048-031109, tek toliko da ne bude zablude. Hvala“

Mijo Jakunić: „Lijep pozdrav svima nazočnima na ovoj sjednici Gradskog vijeća. Pitanje upućujem gradonačelniku, a radi se o društvenom domu Dubranec na kojem je prošle godine sanirani krov, a u sklopu tog društvenog doma je i ambulanta. Tamo nije sanirani krov, on prokišnjava i molim gradonačelnika da mi odgovori u kojem roku i da li će se popraviti taj krov na ambulanti. Inače ambulanta je, prostor ambulante, je u vlasništvu Grada.“

Gradonačelnik: „Dobro pitanje. Od životne važnosti za građane Dubranca i okolice. Neki dan smo bili tamo. Pa vrlo skoro, teško mi je sada reći hoće li to biti u roku dva tjedna ili mjesec dana, ali staviti ćemo limeni krov i na ambulantu kao što je i na obližnjem domu, tako da ćemo sanirati prokišnjavanje. Kao što znate, na društvenom domu se izvode radovi grijanja, sada će se konačno zagrijavati taj prostor u vrijednosti 60.000,00 kuna i uskoro će početi radovi na kombiniranom igralištu, na gradnji potpornoga zida, kako bi spriječili daljnju eroziju tla, odnosno urušavanje i vjerujem da ćemo uskoro, a što je njima vrlo zanimljivo, tamo do njihove takozvane breške lige, organizirati da ćemo napraviti rasvjetljavanje tog kombiniranog igrališta kako bi se onda mogle odigravati i noćne utakmice. Vraćam se na početak, vjerujem da u roku od mjesec dana, najviše, što sam i rekao predsjedniku mjesnog odbora, da će biti sanirani krov iznad ambulante.“

Vladimir Pavišić: „Dobio sam pisani odgovor što se tiče semafora na Gajevoj i Kolarevoj, zahvaljujem i očito da će se nešto ove godine napraviti na tome, tako da tu nemam primjedbi. Imam drugo pitanje, čuli smo da je posebno Povjerenstvo osnovano od strane gradonačelnika, pitanje gospodine gradonačelniče vama upućujem, utvrdilo je određene nepravilnosti, da ne koristim teže riječi, u poslovanju Dječjeg vrtića „Velika Gorica“. Navodno je Dječji vrtić „Velika Gorica“ nenamjenski utrošio sredstva dobivena kao pomoć iz državnog proračuna, a inače ta se sredstva trebaju koristiti strogo namjenski za djecu s teškoćama, didaktiku, namještaj, stručno usavršavanje, stručnu literaturu. Ta sredstva za Dječji vrtić „Velika Gorica“ iznosila su godišnje 200.000,00 kuna, a po saznanjima 16 godina bila su protuzakonito usmjerena na plaće 30 djelatnika. Stoga vas molim gradonačelniče da nam kažete nešto o nalazu Povjerenstva i o mjerama koje će se poduzeti protiv odgovornih osoba, uključujući i gradske službenike koji su trebali nadzirati obavljanje djelatnosti i poslovanje Dječjeg vrtića „Velika Gorica“. Zahvaljujem.“

Gradonačelnik: „ Dolaskom nove ravnateljice na čelo Dječjeg vrtića „Velika Gorica“, gospođe Irene Kozmić, dobili smo njezino, prvo usmeno, pa nakon toga, čini mi se i pisano upozorenje da situacija s trošenjem novca u tom Dječjem vrtiću nije namjenska, što je utvrdila prilikom postupka primopredaje. Odmah po saznanju istoga, resorni zamjenik i ja odlučili smo osnovati Povjerenstvo za proračunski nadzor kod proračunskog korisnika Dječji vrtić „Velika Gorica“. Peteročlano povjerenstvo, utvrdilo je, temeljem dostavljene dokumentacije, a za razdoblje cijele 2008., 2009. i 2010. godine, elemente za prijavu Županijskom državnom odvjetništvu, gdje je isti nalaz i poslan. Nenamjenskim, ono što je utvrđeno tim nalazom je da je nenamjenski raspolaganjem i otpisom potraživanja, nastala šteta od oko 750.000,00 kuna. Budući je, kako sam rekao, dokumentacija poslana Županijskom državnom odvjetništvu, sve je u rukama pravosuđa, pa će ono i utvrditi odgovornost pojedinih osoba. Toliko mogu za sada reći.“

Tajana Amšel Zelenika: „Imam dva pitanja. Jedno pitanje je za pročelnicu Zlatu Filipović, naime hodajući okolo po poljoprivrednom terenu, vrlo često se susrećem sa pitanjima na koji način, koliko novaca i kakva je bila raspodjela za štete počinjenje od elementarne nepogode u 2011. i koliki je zapravo sve obuhvat te štete bio i tko je imao pravo i po kojoj osnovi da mu šteta bude nadoknađena. Drugo pitanje, gospodinu zamjeniku gradonačelnika, Stjepanu Kosu, naime nastavno na pitanje gospođe Fabijančić-Križanić od prije dvije sjednice, vezano uz vodocrpilište Kosnica, zanima me da li je Grad reagirao i u kojoj proceduri je to.“

Zlata Filipović: “Poštovani, pokušati ću na upit uvažene vijećnice odgovoriti kratko. Kao što vas većina zna, prošle godine smo imali dvije elementarne nepogode i to prvu elementarnu nepogodu izazvanu mrazom u četvrtom mjesecu i drugu izazvanu sušom. Ukupna šteta, nemojte me držati za riječ, ali nešto manje od 9.600.000,00 kuna s time da je prva šteta, odnosno šteta od mraza bili oko 3,5 mil. kuna, a druga šteta je bila oko 6,1 mil. kuna. Ukupno je bilo prijavljenih, mislim, 179 naših poljoprivrednika. Naknadu koju smo dobili iz državnog proračuna, znači od državnog povjerenstva Grad Velika Gorica je dobio 157.000,00 i još nešto sitnoga što je iznosilo 3,6% procijenjene štete, ali samo za poljoprivrednike koji su pretrpjeli štetu iznad 60%. Što to znači? Bilo je i prošlih dana, kod nas u Odjelu, upita ljudi koji su pitali pa kako to da su neki dobili novce, da ja nisam dobio, naime, šteta na povrtlarstvu, voćarstvu se procjenjuje sukladno zakonu i propisu. Kao što vi većina znate da Upravni odjel za poljoprivredu je radio na nekim od programa kao što su bili sustavi za navodnjavanja i antifrost, svi oni koji su imali sustav navodnjavanja smanjili su mogućnost na povrtlarstvu, reći ćemo tako, apsolutno štete, jedino su ostale štete na kulturama koje se nisu navodnjavale, to su bili krumpir, grah i slične kulture, a sve ove druge su bile zaštićene navodnjavanjem i nisu imale štete. Što se tiče voćarstva, većina ih je bila zaštićena, jer svi imaju sustave navodnjavanja i antifrosta, kao što sam rekla, međutim, ipak je bilo šteta od ožeglina. Dio poljoprivrednika i ako je imao štete od mraza i ako je imao sustav za mraz, očito je ili je zakazao čovjek ili je zakazala tehnika. Taj dio poljoprivrednika je imao velike štete od mraza. Zbrajajući štete od mraza, znači šteta od mraza je bila po prilici oko 40% i štete od suše koje, da kažem i to, Ministarstvo, odnosno državno povjerenstvo dalo je naputak da se štete na povrtlarstvu, na voćarstvu ne mogu procijeniti više od 30%, znači nisu ušle u kvotu onih koji su imali štetu veću od 60%. Ne znam koliko sam dovoljno jasna. Tako, znači ako je netko imao štetu 40% od mraza i ako je imao štetu 30% od suše, jasno da je imao 70% i jasno da je onda ušao u kvotu onih koji su imali pravo na naknadu. Svi oni koji nisu imali štetu od mraza, imali su samo štetu od suše, jasno da nisu dobili nikakvu naknadu. Često su bile i primjedbe zašto su dobili toliko malo. Nažalost kada Država spušta jedinici lokalne samouprave uglavnom propiše na koji način i kome se štete i na koji način se obračunavaju i na koji način se isplaćuju. Mi smo dobili naputak i jasno je iznosilo 3,6% od procijenjene vrijednosti, nažalost to je bilo. Moram reći da su neki poljoprivrednici dobili 8 kuna, što je smiješno, ali moram reći da je bilo i onih koji su dobili prilične sume i jasno, onda kada su njihovi susjedi čuli, pitali su zašto nisu dobili, eto toliko mogu reći, a za sve one, ako i vas netko pita, slobodno mogu doći u Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu gdje ćemo im prezentirati dokumentacija koja je vezana i za obračun i za zakonske propise i za propise koje je dostavilo Državno povjerenstvo. Hvala lijepo.“

Stjepan Kos: „Što se tiče vodocrpilišta Kosnica, uzeo sam si to slučajno sa sobom pa imam, to je problem, koliko ja znam, koji se rješava već oko 5 godina. Rezime bi bio ovakav: 27.6.2007. t.d. VG vodoopskrba d.o.o. podnosila je zahtjev za dodjelu koncesije za zahvaćanje voda sa izvorišta Kosnica I, faza I, neću ja sada čitati kao gospodin Lisac, URBR 1-121/111/07 zagrada zatvorena, uz obrazloženje opravdanog interesa prilažući potrebnu dokumentaciju. To je znači bilo 2007. 2008. išla je požurnica za rješavanje navedenog predmeta, 08.08.2008. Vodoopskrba šalje novo, znači očitovanje na dopis nadležnog Ministarstva od dana 28.7. prilažući potrebnu dokumentaciju, dana 11.5.2010. godine Vodoopskrba šalje dopis, URBR taj i taj, kojim ponovno traži očitovanje nadležnog Ministarstva o statusu zahtjeva za dodjelu predmetne koncesije. Uz dopis dana 19.4.2011. Vodoopskrba šalje kopiju katastarske situacije s ucrtanim lokacijama zdenca na vodocrpilištu, pod b) zahtjev za osnivanje prava građenja na zemljištu radi dodjele koncesije za zahvaćanje voda za potrebe javne vodoopskrbe na vodocrpilištu Kosnica od dana 19.4. i pod c) dopis upućen Hrvatskim vodama za dostavu elaborata o vodoistražnim radovima za zdence na vodocrpilištu Kosnica od 19.4. Dana 16.12.2011. Vodoopskrba je zaprimila Rješenje Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva kojim se odbija zahtjev za dodjelu koncesije za zahvaćanje voda za potrebe javne vodoopskrbe na vodocrpilištu Kosnica I faza i kaže Rješenje je konačno u upravnom postupku. Dana 13.1.2012., nakon sastanka u Vodoopskrbi, izjavili smo upravnu tužbu Upravnom sudu u Zagrebu jer samo da ponovim, zbog onih koji vele da Grad ne štiti područje i svoje rudno blago, odnosno vodu u ovom slučaju, mi to štitimo i štiti ćemo do kraja. Dana 13.1.2012., to smo rekli, Vodoopskrba izjavljuje Upravnu tužbu Upravnom sudu u Zagrebu, dana 19.3., to je prije dva dana, Vodoopskrba zaprima Rješenje kojim se upravna tužba odbacuje kao neosnovana, na koju Vodoopskrba d.o.o. planira ići dalje, a sada ja nisam pravnik, slijedeći je, gospođo Fabijančić, Ustavni sud, po nekom slijedu bi trebao biti. Visoki sud, u redu, to mi je drago čuti, tako da budemo znali, znači Visoki, a slijedom toga, mi smatramo da u prilog Vodoopskrbi kao najizglednijem budućem koncesionaru bi trebale ići u prilog sljedeće činjenice: da je isto društvo javni isporučitelj javnih usluga na području Grada Velike Gorice, te i na dijelu područja Grada Zagreba, tehnički i kadrovski je opremljeno, te potpuno je spremno preuzeti ulogu koncesionara. Pod dva, da se izvorište nalazi na području Velike Gorice, katastarska općina Kosnica i katastarska općina Obrezina, što daje Gradu Velikoj Gorici prvenstvo prava korištenja voda iz navedenog izvorišta i tri, da je izvorište Kosnica vitalan segment razvoja za cijelu regiju, te predstavlja jednu alternativu u slučaju obustave ili ograničenja isporuke vode za piće iz sadašnjeg vodocrpilišta Velika Gorica, i još je četiri, rezultati dosadašnjih analiza upućuju na nužnost rekonstrukcije vodocrpilišta Velika Gorica, tj. prelazak na dvostupanjsko crpljenjem sa stalnim odlaznim tlakom, te ukinuće vodotornja i uključenje budućeg regionalnog vodocrpilišta Kosnica. To su naša opravdanja koja imamo za to.“