Grad Velika Gorica

Vijesti

Velika Gorica bez velikih dimnjaka

bioelektranaTvrtka HEP – Obnovljivi izvori energije d.o.o. (HEP OIE) intenzivno radi na pripremi projekta kogeneracijske elektrane na šumsku biomasu pored Velike Gorice. Do 2015. godine, kada bi elektrana trebala biti dovršena, sadašnje velikgoričke toplane bi prestale s radom, čime bi se znatno smanjilo onečišćenje zraka u gradu čađom i sumpornim spojevima. Donosimo cjeloviti tekst kojim je javnosti predstavljen ovaj projekt.

Lokacija u gospodarskoj zoni
Lokacija planiranog zahvata nalazi se unutar gospodarske zone proizvodno-poslovne namjene Štuki. Lokacija je odabrana nakon detaljne višekriterijske analize nekoliko potencijalnih lokacija. Prilikom odabira razmatrana je blizina grada, toplinske mreže, električne mreže, ceste, opskrbe vodom i utjecaj na okolinu. S obzirom na namjenu same lokacije kao gospodarske zone, te uz sve navedene kriterije, zaključeno je daje lokacija Štuki optimalna za izgradnju bioelektrane.

Drvna sječka kao osnovno gorivo
Osnovno gorivo za pogon bioelektrane bit će drvna sječka, koja se proizvodi od ostataka od čišćenja šuma, kao što su oblica, granjevina, sječka, korijenje, kora i lišće. Dosadašnja istraživanja i terenski uvid pokazao je da u okruženju od 50km od lokacije buduće bioelektrane postoje dovoljne količine sirovine za proizvodnju drvne sječke. Sječka će se nabavljati od Hrvatskih šuma, s kojima HEP OIE još od 2007. ima potpisan Sporazum o suradnji na projektima obnovljivih izvora energije. Transport pripremljene drvne sječke sa skladišta šumarije do bioelektrane predviđen je kamionskim prijevozom. Očekuje se da će prosječno 28 kamiona dnevno dopremati drvnu sječku u bioelektranu. Izvedbom skladišta odgovarajućeg kapacitetana na lokaciji zahvata, izbjeći će se dobava tijekom vikenda i praznika te noću.

bioelektrana2

Proračunska godišnja potrošnja drvne sječke iznosi 210.000 tona. Prednost korištenja drvne sječke u odnosu na fosilna goriva je i neusporedivo manja emisija štetnih plinova i otpadnih tvari. Računa se da je opterećenje atmosfere s ugljičnim dioksidom tijekom rasta biljke zanemarivo, ukoliko su sječa i prirast drvne mase u održivom odnosu. Budući da je korištena drvna sječka prijašnjih godina (za vrijeme rasta) trošila ugljični dioksid, ovaj ciklus gotovo je CO2 neutralan i tako pogodan za usporavanje globalnih promjena klime.

Pogon bioelektrane
Bioelektrana se sastoji od niza nužnih sustava za njezin normalni pogon, kao što su postrojenje za prihvat goriva, kotlovsko postrojenje, turbina, izmjenjivači topline, pogon za pripremu vode, rashladna postrojenja, postrojenje za čišćenje dimnih plinova, rasklopno postrojenje, itd.
Iz bioelektrane će se toplinska energija plasirati u centralni toplinski sustav grada Velike Gorice kojim upravlja HEP Toplinarstvo. Pritom će se postojeći toplinski sustavi na lako loživo ulje zamijeniti centralnim toplinskim izvorom iz ekološkog obnovljivog izvora energije na lokaciji bioelektrane. U svrhu rezerve, od postojećeg toplinskog sustava zadržat će se jedino kotlovnica Galženica III koja će raditi na prirodni plin. Predloženim konceptom doći će do znatnog
smanjenja emisija onečišćujućih tvari u zrak na području grada Velike Gorice i prebacivanje toplinske opskrbe grada na ekološki prihvatljivije alternative. Dodatnu vrijednost predstavlja i činjenica da će se bioelektrana nalaziti izvan grada, čime se smanjuje ukupna buka i ne narušava se izgled stambenih četvrti.
Za uspostavu toplinske opskrbe bit će neophodno izgraditi i novi magistralni vrelovod od lokacije bioelektrane Velika Gorica do postojećih dislociranih proizvodnih objekata (kotlovnica) HEP-Toplinarstva, te do područja s potencijalnim novim potrošačima toplinske energije, kako bi se cjelokupni (postojeći i planirani) toplinski konzum povezao u jedinstveni toplinski sustav.
Ukupna bruto godišnja proizvodnja električne energije iznosi otprilike 150.000 MWh, što je dovoljno za godišnju opskrbu oko 50.000 kućanstava električnom energijom, dok predviđena godišnja neto proizvodnja topline iznosi 125.000 MWh.

Bioelektrana i okoliš
Iako je drvna sječka ekološki prihvatljiv izvor energije, tijekom rada bioelektrane Velika Gorica ipak će doći do pojave emisija u okoliš. Odgovarajućim konstrukcijskim rješenjima, te će se emisije umanjiti na prihvatljivu razinu za okoliš i ljude.
U procesu izgaranja drvne sječke nastaju kruti ostaci (šljaka i pepeo) te dimni plinovi. Šljaka i pepeo ne spadaju u kategoriju opasnog otpada, a za njihov prihvat i privremeno skladištenje predviđena je izgradnja zatvorenih sustava na lokaciji zahvata. U konačnici kruti ostaci izgaranja otpremaju se na odgovarajuću deponiju.

bioelektrana1

Dominantne emisije onečišćujućih tvari u zrak općenito predstavljaju krute čestice, oksidi sumpora i oksidi dušika. Planirana bioelektrana pritom će raditi u skladu s domaćim i međunarodnim direktivama o ograničenju emisija. Prilikom izgaranja drvne biomase u cirkulirajućem fluidiziranom sloju većina krutih ostataka izgaranja odvaja se u obliku šljake i pepela na dnu ložišta te konvektivnog kanala ložišta, dok manji dio, otprilike 20% od ukupnih krutih ostataka, je nošen dimnim plinovima u obliku fine prašine. Prije ispuštanja u atmosferu, dimni plinovi će proći kroz uređaj za pročišćavanje (impulsni vrećasti filtar) gdje se koncentracija čestica smanjuje ispod granične vrijednosti. Zbog niskog sadržaja sumpora u drvnoj sječki, emisija oksida sumpora je nekoliko puta niža od granične vrijednosti. Emisija dušikovih oksida bit će manja od granične vrijednosti zbog primijenjene tehnologije izgaranja u cirkulirajućem fluidiziranom sloju (CFB) te izvedbe primarnih mjera za smanjenje. Emisije ugljikovog monoksida, ostalih ugljikovodika i neizgorenog ugljika relativno su niske zbog turbulencija unutar fluidiziranog sloja i separatora te dovoljnog vremena zadržavanja goriva u kotlu. Ostale onečišćujuće tvari kao što su teški metali, fluorovodik, halogeni spojevi, nesagorivi ugljikovodici, ne-metanski hlapljivi organski spojevi (NMVOC) i dioksini emitiraju se u manjim količinama te se ne očekuje njihov bitan negativan utjecaj na okoliš. Tijekom rada postrojenja pojavit će se tehnološke, sanitarne i oborinske otpadne vode.
Dominantni izvor tehnoloških otpadnih voda je sustav kemijske pripreme vode te ispusti iz kotlovskog postrojenja i rashladnog sustava. Otpadne vode će se zbrinjavati na lokaciji zahvata u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, a potom ispuštati u sustav javne odvodnje sukladno uvjetima definiranim u Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10). Strukture postrojenja BE-TO vizualno će najizloženije biti s državne ceste D30 koja prolazi
neposredno uz planiranu lokaciju na području između grada Velike Gorice i naselja Staro Čiče. Pravilnim odabirom boje i teksture fasade s ciljem smanjivanja kontrasta te propisivanjem izrade projekta krajobraznog uređenja smanjit će se utjecaj zahvata na vizualne kvalitete.
Dodatni nepovoljni vizualni utjecaj može se pojaviti u obliku maglice nastale iz rashladnog sustava postrojenja. U svrhu smanjenja navedenog utjecaja odabrano je tehničko rješenje sa vlažno-suhim rashladnim tornjevima, kojima je moguće eliminirati pojavu stvaranja maglice, osim u nepovoljnim klimatskim uvjetima u zimskom razdoblju.

Bioelektrana i lokalna zajednica
Osim pogodnosti proizvodnje električne energije i topline iz obnovljivog izvora energije, realizacijom planirane bioelektrane ostvaruju se i neposredne koristi za lokalnu zajednicu.
Direktne mjerljive koristi ostvaruju se naplatom poreza, prireza, doprinosa, naknada i koncesija. Indirektne koristi ostvaruju se zapošljavanjem ljudi i angažmanom tvrtki kao dobavljača roba iusluga tijekom izgradnje i korištenja zahvata. Tijekom izgradnje predviđa se da će broj zaposlenih iznositi od 80 do 120, a tijekom rada pogona od 15 do 20 ljudi. Nositelji investicije su poduzeća u sastavu HEP grupe – HEP OIE i HEP Toplinarstvo, odnosno100% hrvatska
poduzeća, a bioelektrana je uvrštena i među prioritetne projekte Vlade Republike Hrvatske.

Što slijedi?
Za projekt bioelektrane Velika Goricado sada je pripremljeno idejno tehničko rješenje i investicijska studija a na temelju izrađene studije utjecaja na okoliš podnesen je zahtjev za procjenu utjecaja na okoliš pri Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. U tijeku je izrada idejnog projekta. Nakon provedene procedure pri Ministarstvu, što uključuje i javnu raspravu, nastavit će se s ishođenjem lokacijske dozvole. Za predviđeni način priključka na elektroenergetski sustav već je dobiveno pozitivno mišljenje operatora prijenosnog sustava, a o projektu su informirane i ostale relevantne institucije – Agencija za zračni promet, ceste, itd., te se ne očekuju problemi pri ishođenju lokacijske dozvole. Trenutnim vremenskim planom predviđeno je ishođenje građevinske dozvole krajem 2012. godine, a puštanje bioelektrane u pogon 2015. godine.