Vesna Fabijančić-Križanić: „Imam pitanje vezano uz izvlaštenje nekretnine u Gornjoj Lomnici, naime prije točno godinu i pol dana na sjednici Gradskog vijeća smo donijeli Zaključak da će Gradska uprava pokrenuti inicijativu za utvrđenje interesa Republike Hrvatske i odraditi sve potrebne radnje vezane za pokretanje postupka izvlaštenja. Prije točno godinu dana na sjednici Gradskog vijeća pod aktualnim satom je bilo postavljeno pitanje, i to od sadašnje potpredsjednice gospođe Malnar, u kojoj fazi je realizacija navedenog zaključka Gradskog vijeća. Zamjenik gradonačelnika je tada, prije godinu dana, rekao da je sve apsolutno dogovoreno vezano uz to, da je župnik navedene župe obećao da će apsolutno, onaj dio koji ide u korist Grada to i Gradu dati, kako bi se sadržaji u Gornjoj Lomnici mogli realizirati i da će svakako to biti gotovo kroz dva do tri mjeseca. S obzirom da je dva do tri mjeseca rastezljiv pojam, može biti dva do tri, a ne može nikako biti dva do tri pa godina dana pa me interesira u kojoj je to fazi. Što se tiče drugog, zatražila bih od Gradske uprave da mi se, naravno u Poslovničkom roku, dostave popisi svih prostorno planskih dokumenata koji su sada u izradi sa kronologijom donijetih odluka o pokretanju postupka izrade s priloženim ugovorima sa izrađivačima koji su u postupcima izabrani za izradu i s naznakom za svakog pojedinog u kojoj je fazi. Hvala lijepo.“
Stjepan Kos: „Kolegice i kolege odgovor je vrlo jednostavan, s obzirom da ima dosta pravnih zavrzlama po tom području, a pravo je, znate, malo rastezljivo pa onda se i taj dio rastegnuo. U razgovorima s predsjednikom vijeća mjesnog odbora Gornja Lomnica, sa našom vijećnicom, sa gospodinom župnikom i sa par vijećnika iz vijeća MO Gornja Lomnica upravo rješavamo onaj dio da mjesni odbor, odnosno vijeće mjesnog odbora dobije na korištenje onaj lijevi dio što je ostao, a ovaj dio teče prema planu da idemo onom konačnom cilju, što smo rekli tada, i mi taj cilj slijedimo. Tako čim bude nešto novo, mi ćemo vas drage volje izvijestiti, uglavnom znajte da se na tome radi. Hvala.“
Vesna Fabijančić-Križanić: „Naravno izražavam nezadovoljstvo, ne mogu biti zadovoljna sa rastezljivim pojmom prava i pravnog stajališta. Ne mogu biti zadovoljna sa odgovorom na tome se radi, jer onda ne treba dati pomalo neodgovorne izjave biti će gotovo za dva tri mjeseca, jer šest mjeseci nakon donošenja zaključka bi se trebalo znati da li je nešto pravno složeno ili nije, a kada se kaže da je gotovo za dva tri mjeseca onda se pretpostavlja da je i ta pravno rastezljiva forma u završnom dijelu. Stoga bih molila da mi se i na to pismeno odgovori sa točnim podacima bez nekih općenitih floskula u toku je i rastezljivo je. Hvala lijepo!“
Damir Šimunić: „Imam dva pitanja. Prvo pitanje postavljam gradonačelniku, a radi se o problemima mještana Donje Lomnice. Naime, na području tog mjesnog odbora nalazi se oko 550 jutara obradivog zemljišta koje je izolirano i nepristupačno. Rješenje bi bilo u izgradnji pružnog prijelaza iz smjera Donja Lomnica Velika Mlaka kako bi se ta zemlja stavila u funkciju, te izgradnji poljskih putova. Da li ste upoznati s tim problemom i kako ga namjeravate riješiti? Drugo pitanje upućujem zamjeniku Kosu, kada će početi montaža teleskopskih tribina u sportskoj dvorani srednje škole? Hvala lijepo.“
Gradonačelnik: „Dobar dan želim svima vama. Na pitanje uvaženog vijećnika gospodina Šimunića, znam upoznat sam, bio sam na terenu, vidio sam o čemu se konkretno radi. Razgovarao sam sa predsjednikom mjesnog odbora i napravili smo kontakt prema Hrvatskim autocestama, tako da, oni su dužni i osigurati ukoliko postoji mogućnost da se, mislim da znam o kojem se zemljištu radi, to je zemljište na sjevernom dijelu k.o. Donja Lomnica prema Velikoj Mlaki, međutim, kao što znate tamo je napravljen nadvožnjak i tim nadvožnjakom se sasvim propisno, regularno, zakonski se može služiti svako registrirano prijevozno sredstvo koje je možda samo 250 do 300 metara zapadno od toga bivšeg pružnog prijelaza i putem kojeg se opet može prijeći iznad autoceste, odnosno iznad željezničke pruge, može se doći do toga zemljišta. Dakle, apsolutno se može na zemljište doći, ja svakodnevno prolazim onuda, tako da znam i viđam i traktore i ostala sredstva prijevoza. To je odgovor na prvo pitanje, a na drugo pitanje će odgovoriti g. Kos.“
Stjepan Kos, zamjenik gradonačelnika: „Mislim da sam poštovanom vijećniku to već nekoliko puta objašnjavao, što je, kako je, čije su tribine i čija je škola, tko je osnivač, tko je vlasnik, mislim da tu nema potrebe puno pričati. Čiji su novci bili ugovorom napravljeni, ugovor imate, ako nemate, ja ću ga još jedanput dati da vidite što unutra piše, ali ima tehničkih problema koji su za sada malo nerješivi. Uglavnom novci čekaju, izvođači, dva koja su došla pogledati, niti jedan nije došao konkretno da je to i mogao raditi, a ja sam rekao koja je cijena bila, Croatia šport koju je predvidio, bili su nekoliko puta, niti jedanput nisu došli konkretno. Dok Županija ne osigura onaj drugi dio, koji se nadam da će trebati ili neće trebati, onda će se moći ići raditi, ali vjerujte mi da trenutno parket koji je unutra, a vi dobro znate, imate veze sa rukometašima, da tako velim, pa pogledajte kako je uništeno, što je uništeno i da li uopće, to je pod upitnikom, da li to uopće treba stavljati za sada, jer ima problema sa parketom. Tko je parket stavljao, tko je parket radio, tko ga uništava to vi najbolje znate, a tko ga ne plaća još bolje znate. Stoga, kada dođe na red biti će i taj problem riješen, ako će ga uopće trebat rješavat. Ugovor se može napraviti i aneks ako će ga trebati, ali ja se nadam, i gledali smo te aluminijske, gledali smo nekoliko vrsta, čak je i predsjednik Zajednice športskih udruga Grada Velike Gorice rekao da će poslati izvođače koji izvode takve radove, pa da se može o tome pričat. Kada bude, vidjet ćemo. Mislim da oni ljudi vani koji čekaju da mogu stati gore, nisam vidio da ima negdje dvije, tri tisuće koji bi trebali donji dio, a uostalom to je unutarnje pitanje škole. To je kao da ja vas pitam što se u Podravci događa, ali nema potrebe. Hvala.“
Damir Šimunić: „Što se tiče odgovora gospodina gradonačelnika, ne znam da li govorimo o istoj zemlji, naime prema mojim informacijama ova površina, i tako mještani kažu, je potpuno izolirana, do te zemlje se ne može, ona se nalazi na koridoru zračne luke u smjeru jug. Oni izražavaju bojazan da, ne daj Bože, s obzirom da se nalazi na tom koridoru da dođe kakva avionska nesreća, do toga dijela ne može se doći ni vatrogasnim niti vozilima hitne pomoći. Imam ovdje čak i skicu pa mogu ostaviti pročelniku da vidite o čemu se radi. Što se tiče odgovora gospodina Kosa, pitanje je gospodine Kos koliko ste vi vjerodostojni? Vi mene prozivate ovdje da ste mi nekoliko puta odgovorili ovdje na to pitanje. Točno je da sam ja postavio ovo pitanje četvrti puta, u zapisniku sa Gradskog vijeća vidimo koji je bio vaš odgovor, a ja ću vas podsjetiti da je u trećem mjesecu 2009. godine, dakle prije pune dvije godine, Poglavarstvo na čelu s gospodinom Piculom u tu svrhu platilo 500.000,00 kuna, to znamo i to smo se složili, ali isto tako da je tada potpisan sporazum sa Zagrebačkom županijom, vi ste jedan od potpisnika ispred srednje škole, Zajednica sportskih udruga i Grad Velika Gorica, prema tom sporazumu piše da će sredstva biti utrošena za nabavu i montažu teleskopskih tribina. Nebitno je koji je razlog sada uzrokovan da dođe do uplate tih 500.000,00 kuna, ali je sporazum potpisan i vi ste potpisnik tog sporazuma. Ima u zapisniku da ste vi odgovorili, s ove govornice, da će tribine biti montirane u lipnju 2010. godine. To ste vi odgovorili! Međutim, očito je da novaca više nema, kao što nema ni 22 mil. kuna za dvoranu i čini mi se da je FIMI medija i u Veliku Goricu došla.“
Leo Lisac: „Poštovana predsjednice, gradonačelniče, članovi Gradskog vijeća moje prvo pitanje bih uputio gradonačelniku Velike Gorice. Zanima me da li prilikom pripreme materijala za sjednicu Gradskog vijeća upravni odjeli Grada šalju materijale isključivo u tiskanom formatu ili se oni Službi Gradskog vijeća šalju i u elektronskom formatu? To je prvo pitanje, a drugo pitanje je vezano uz spor Grada i Osijek gradnje u vezi izgradnje trenažne dvorane, pa me zanima u kojem je stanju taj spor.“
Gradonačelnik: „Zahvaljujem na pitanjima. Na ovo vaše prvo pitanje, šalje se samo u tiskanom obliku, ne razumijem namjeru vašu, ne bi bio problem da se šalje u elektronskom obliku isto, ako je i ukoliko je to potrebno, dapače, ako smatrate možete se dogovoriti, predsjednica može i predložiti i nema nikakvih problema da se šalje u elektronskom obliku, dakle ono što se napiše na računalu, znate i sami da se može i da je u elektronskom obliku i može se dalje transferirati. Drugo pitanje u vezi dvorane, problem, to je ne kamenčić, nego kamen koji nas tišti, nas trojicu, doista u cipeli svaki dan kao što tišti i vas, a najviše tišti naše sugrađane zato što nema trenažne dvorane. Kao što znate, ona je planirana, sredstva su osigurana u proračunu. Mi ćemo uskoro ishoditi kredit i tim kreditom ćemo isfinancirati gradnju te dvorane. U pregovorima, odnosno u planiranju gradnje dvorane, znate da imamo proces koji je na trgovačkom sudu u Zagrebu, na koji ne možemo utjecati, da čekamo pravorijek i da imamo žalbu koja je izjavljena i koja se nalazi u Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave. Dakle, kao što nam je i rečeno, nakon što se riješe ti sudski procesi i ta žalba, onda mi možemo nakon toga znati na čemu smo i onda pokrenuti daljnju proceduru. Bit će dvorana i bit će po zakonu, vjerujte mi, mislim da će biti vrlo brzo i vrlo jasno svima vama i građanima Velike Gorice, kada će to biti.“
Leo Lisac: „Hvala vam puno gradonačelniče. Na prvo pitanje, samo sam htio dobiti odgovor u tome smislu, zato što i sami smo svjesni koliko materijala se dobiva u tiskanom formatu, ovo je jedna, recimo to tako, jednostavnija sjednica pa je to opet jedno 3, 4 cm materijala. Znam i mogu pretpostaviti da nisu svi vijećnici informatički pismeni i ne raspolažu tehničkim mogućnostima, ali za nas mlađe, koji se s time služimo svaki dan, ukoliko bi to bilo tehnički izvedivo, znači da upravni odjeli i ured gradonačelnika šalje materijale Službi Gradskog vijeća u informatičkom obliku, te da se vijećnicima dostave materijali i na CD-u. To ima mnoge prednosti, mogućnost pretraživanja i svega i čuvanja podataka za svakog vijećnika. Na drugo pitanje, ne bih rekao da ste mi direktno odgovorili pa bi zamolio u pisanom formatu točan odgovor na to u kojem je stanju spor između Osijek gradnje i Grada Velike Gorice u vezi trenažne dvorane? Hvala puno.“
Predsjednica: „Evo mi ćemo na sastanku našeg predsjedništva Gradskog vijeća isto razmotriti ovu inicijativu i praktički mislim da nema nikakvih problema da se materijali dobivaju i u elektronskom obliku. Mislim da to nije problem.“
Ivan Kuzmec: „Imao bih dva pitanja, a prvo pitanje bi bilo za gospodina gradonačelnika Barišića, a radi se o sljedećem. Ovih dana završen je natječaj za izvođača radova Distributivnog centra prve faze, znači slijedi nam samo odabir izvođača najpovoljnijeg i radovi bi trebali započeti. U tom smislu obavještavam vas da je stiglo dvadeset prijava i sada je na komisiji da odradi svoj posao i mi bi trebali krenuti sa prvom fazom. U vezi toga pitao bi gospodina Barišića u kojoj su fazi radovi na radnoj zoni Rakitovec? Mi bi na proljeće krenuli, pa bi bilo zgodno da bi bili i ti pripremni radovi tamo završeni. Drugo pitanje, malo je slično ovome, zapravo veže se i na ovo, a radi se zapravo o osiguranju usjeva i voćara i poljoprivrednika svih ostalih, povrćara i tako dalje. Znam da su sredstva sada nešto manja za poljoprivredu, nego su bila prije, ali bih apelirao, ako je moguće, da ostane onako onih 25% koliko je Grad davao i može dati, ako može dati, jer je to vrlo važno. Mi smo svjedoci da je zadnjih godina dosta šteta i to je jedini način da mi uopće opstanemo, jer nemamo sreće. Vjerujem da će biti više, pogotovo sada ako izgradimo taj centar pa ćemo moći i spremiti to tamo. Drugo pitanje postavljam gospodinu Kosu. Hvala lijepo.“
Gradonačelnik: „Zahvaljujem na pitanju, posebno mi je drago odgovarati kada je nešto konkretno i na terenu. Što se tiče radne zone Rakitovec, vjerujem da ste svi primijetili, mi smo to na neki način afirmirali kroz medije, da smo početkom veljače započeli sa radovima na izgradnji druge faze prometnica sa oborinskom odvodnjom i ta dužina prometnice je 400 metara. Vrijednost radova je 2,5 mil. kuna. Rok je 70 kalendarskih dana, vjerujem da ćemo to i prije napraviti, dužina oborinskog kanala koji se radi paralelno s time je negdje oko 1200 metara, širina te prometnice je sedam metara. Htio bih reći da bi sada, u drugoj fazi, gdje sada vrlo brzo nastavljamo, raspisan je postupak javne nabave za gradnju fekalne kanalizacije i vodovodne mreže, tu je vrijednost radova milijun kuna sa PDV-om i početak radova bi trebao biti nakon što se provede taj postupak javne nabave. Podnositelj je VG vodoopskrba. Tom, takoreći prvom fazom za koju smo već osigurali sredstva, već će se steći uvjeti uz ono što smo uspjeli prošle godine napraviti, a to je elektroenergetsko opremanje, steći će se uvjeti i za rad Distributivnog centra, pozdravljamo ono što je jučer odlučeno i nadamo se brzom početku radova i afirmiranje tog dijela radne zone. Međutim, nećemo tu stati i nadamo se da u drugom dijelu godine, uz osiguranje sredstava od Zagrebačke županije, Ministarstva gospodarstva i nekih izvora, da ćemo onda napraviti, odnosno realizirati i drugi dio, odnosno 13 fazu, izgradnju prometnice u dužini 400 metara, kako bi cijela ta zona od 115 četvornih metara onda se i afirmirala, samim tim bila bi spremna za prihvat investitora.“
Stjepan Kos: „Što se tiče sufinanciranja premija osiguranja, to se donosi Odlukom, znači donese se Odluka o sufinanciranju premije osiguranja biljne i stočarske proizvodnje. Prošle godine je bilo 350.000,00 kuna predviđeno, iskorišteno je 315.000,00 kuna. Situacija je slijedeća, Grad daje 25%, Županija 25%, država 25% i korisnik ili vlasnik koji osigurava 25%. Prošle godine je to bilo negdje oko 1.200.000,00 kuna uplaćeno u te štete, a naplaćeno je od osiguravajućih društva 3,5 mil. kuna. Znači to se isplatilo. Ove godine, ako se sjećate po proračunu koji smo donijeli, za ovu godinu je predviđeno 200.000,00 plus 10.000,00 kuna, znači to je manje za 150.000,00 nego prošle godine, ali ja se nadam da će biti ove godine 25%, vidjet ćemo, opet sve ovisi o broju podnesenih zahtjeva, kada ćemo imati određeni broj zahtjeva donesti ćemo odluku koliko će to biti. Prošle godine je bilo do 30.000,00 kuna. Mi planiramo da bi ove godine to moglo biti do 10.000,00 kuna, ali sve ovisi o zahtjevima koliko će proizvođači, da li biljne ili stočarske proizvodnje, koliko će zahtjeva predati. Mislim da ta sredstva moraju biti iskorištena ili budu iskorištena do visine ili do studenog do kada se mogu predavati zahtjevi. Tako da se nadamo da će Županija, isto kao i lani ili nešto manje, ali mislim da će biti dosta sredstava što zavisi o korisnicima, odnosno ljudima koji će podnijeti, proizvođači koji će podnijeti, zahtjev. Za ovu godinu imamo 200 plus deset tisuća, a nadamo se da ćemo dati isto kao i prošle godine.“
Ivan Kuzmec: „Sa odgovorom gradonačelnika sam zadovoljan, dapače, ovo što sam čuo nisam ni pitao, a dobio sam odgovor i više. Da Bog dao da se to tako napravilo kako je predviđeno. Sa drugim odgovorom gospodina Kosa, mislim da bi trebalo skratiti rok do studenog. To je ono što se rastegne i onda se javljaju i oni kad već bude šteta, bude i toga. Bilo bi poštenije da se da jedan kraći rok, pa tko se osigura da se osigura i da mu se onda da ono što mu treba, a ako netko špekulira, pa neka onda bude onako kako bude.“
Stjepan Lučić: “Predsjednice, gradonačelniče, dogradonačelniče, vijećnice i vijećnici, imam dva pitanja za gospodina Kosa. Prvo pitanje, ja sam rekao i prije nove godine da do nove godine neću više pitati za kanalizaciju, mislim da bi se trebalo znati koja je realizacija sada kanalizacije za donje Turopolje. Drugo pitanje, kakva je realizacija mosta u Kučama?“
Stjepan Kos, zamjenik gradonačelnika: „Opet ponavljam, za prvo pitanje, ono što sam rekao i na početku kako je pravo rastezljivo. Natječaj je raspisan, izvođači su se prijavili i onda se žalili. To je vrlo jednostavan odgovor. Čeka se rješenje da se žalba riješi. To je prvi odgovor. Drugi odgovor – most- tu je malo duži odgovor, ali je jednostavan. Prošle godine u ŽUC-u mijenjao se ravnatelj, sa bivšim ravnateljem smo dogovorili određeni iznos koji bi se stavio u proračun za ovu godinu koji je sadašnji ravnatelj prihvatio. Nakon toga u siječnju je dan zadatak projektnom birou da napravi projekt, taj projekt je napravljen, prezentiran nama u Gradu i predan je dolje u upravni odjel kod gospođe Brigljević na ishođenje lokacijske dozvole. Sva tri predsjednika vijeća mjesnog odbora i Kuče i Rakitovec i Turopolje bili su pozvani sa ravnateljem ŽUC-a gospodinom Mikulčićem, i pokazali smo taj dio mosta kako bi taj most, ne samo most, nego kako bi izgledala i cesta i most koji je u dužini 750 metara sve skupa. Most je sam 110 metara. Znači sve je prezentirano. Trenutno je ishođenje lokacijske dozvole koje smatram da bude brzo, ali imamo jedan problem. Taj most je napravljen tako široko da može po njemu se, ne samo voziti obični auti, nego i malo širi auti i tu je nama jedan problem koji je predviđen u cijeni koštanja. Cijena koštanja je malo veća, ali napominjem u razgovoru smo sa Hrvatskim vodama, Županijskom upravom za ceste koja je odredila četiri miliona i ta sredstva su osigurana. Po ishođenju lokacijske dozvole, ishođenju one zemlje koja je od ljudi i koja se sada rade parcele i biti će. Prošli tjedan je razgovarano sa predsjednicima vijeća mjesnog odbora, da ćemo to do idućeg utorka, do fašnika, dok te spelancije prejdu, da ćemo sazvati sva tri vijeća mjesnog odbora, mislim da će biti u Rakitovcu i vidjet ćete direktnu prezentaciju toga. Dalje, nadam se da će sve ići kak bi trebalo. To su postupci, koje ćemo požuriti, koji se moraju napraviti.“
Stjepan Lučić: „Gospodine dogradonačelniče, nama je kanalizacija već deset godina rastezljiva. I prijašnja vlast, i svi su nama rastezali kanalizaciju, sada je opet došlo sad se ovaj žalio, za šest mjeseci bu se drugi žalio i mi ćemo biti gdje smo bili i tu jesmo, još ne znam dokle. Drugo, mi ćemo kamen temeljac postavljati u dvanaestom mjesecu pred izbore i što će se dogoditi? Dogoditi će se, nek se promijeni vlast, oni će reći tko vam je obećao zašto vam nije i napravio. Mislim da bi bilo u redu da mi čim prije krenemo, jer ustvari, Grad ne financira most, to nam je jasno, da netko još mora dati novce da bi se to moglo isfinancirati, znači ako se promijeni vlast, oni će reći gospodo mi sada nemamo novaca, sve je jasno, ali ustvari gdje smo bili tu smo i danas. Molim pisani odgovor jedno i drugo.“
Tajana Amšel Zelenika: „S obzirom da je Demokratski centar primio mnogo udaraca tijekom natječaja za ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta kada bivša ravnateljica nije prošla reizbor na natječaju, imam dva pitanja koja upućujem pročelniku, gospodinu Kuniću, naime zanimaju me, a vjerujem da i javnost zanimaju, egzaktni podaci o posjećenosti predstava vlastite produkcije kazališne i financijski pokazatelji tih predstava. Hvala lijepo.“
Zvonko Kunić: „Poštovana gospođo predsjednice, gospodine gradonačelniče, gospođe i gospodo vijećnici. Zahvaljujem na pitanju uvaženoj kolegici i moram za pitanje reći da je na neki način bilo najavljeno i zato sam pripremio nekoliko podataka. Vjerujem da bi gradske vijećnike, ali i svakog Velikogoričana sigurno interesirala i osnovna statistika vezana uz vlastitu kazališnu produkciju Pučkog otvorenog učilišta, iako bi točni naziv trebao glasiti privatna produkcija. S odmakom vremena, a nakon bjesomučnog medijskog treštanja, paljenja svijeća, kulturnog ostavljanja ostataka te paljevine na platou pred Pučkim učilištem i sličnih performansa, dopuštam mogućnost da se nekome nešto sviđa, a nekome ne. No, da izmišljotine postaju istine zaista je nedopustivo, naime, političke parole, citiram: „Tisuće Velikogoričana su pohrlile u kazalište“ i opet citiram: „Prihodi kazališta su bili blizu samofinanciranja“, su agitpropovske podvale. Neprihvaćeno Izvješće o radu Pučkog otvorenog učilišta obilovalo je panegiricima svih vrsta, no podataka o posjećenosti nema. Evo ih nekoliko, istinitih, za promjenu: predstava „Osvrni se gnjevno“ ukupni broj gledatelja u izvedbi 657 od toga gratis ulaznice 402, produkcija je koštala 296.000,00 kuna, izvedba svake predstave 4900, ukupni troškovi su bili 330.000,00 kuna, a ukupni prihodi od prodaje karata 10.200,00 kuna. Predstava za djecu i odrasle „Aladin“ – ukupni broj gledatelja u 20 izvedbi je bio 4442 od toga gratis 229 karata. Trošak produkcije 216.000,00 kuna, a izvedba svake predstave 7900,00kuna, ukupni troškovi su bili 374.000,00, a ukupni prihod od prodaje karata 120.000,00 kuna. Predstava „Kiklop“, ona je isto interesantna, ukupni broj gledatelja u četiri izvedbe je bilo 964, od toga 397 gratis karata, trošak produkcije 215.000,00 kuna, izvedba svake predstave 10.500,00 kuna. Ukupni troškovi 257.000,00, a ukupni prihod od prodaje karata 28.000,00 kuna. Dječja predstava „Ježeva kućica“ ukupni broj gledatelja u 33 predstave bio je 6670, vidite kako je bilo puno gledatelja na toj dječjoj predstavi, s time da je bilo samo 566 gratis karata. Trošak svake izvedbe 4300,00 kuna. Nemam podatak o troškovima produkcije, a ukupni prihod je bio 130.000,00 kuna od karata. Predstava „Pijani proces“ ukupni broj gledatelja u devet izvedbi je bio 1080, od toga gratis karata 531, trošak produkcije 256.000,00 kuna, međutim to su samo honorari glumaca, režije, glazbe, scenografa i kostimografa, bez materijalnih troškova scene. Izvedba svake predstave koštala je 9700,00 kuna, ukupni trošak je bio 343.000,00 kuna, a prihod od karata je bio 20.920,00 kuna. Predstava „Pir malograđana“ ukupni broj gledatelja u sedam izvedbi bio je 961, od toga gratis 436, trošak produkcije 463.000,00 kuna. izvedba svake predstave 8.700,00, a ukupni trošak 524.000,00 kuna, ukupni prihod 21.000,00 kuna. U troškovima nije prikazan onaj lavovski dio, a to su troškovi plaća zaposlenih od ravnateljice, tehnike, tehničara, radnika, majstora do čistačica. Troškovi prostora, električne energine, dakle, hlađenje, grijanje, održavanje, troškovi propagande i troškovi reprezentacije za premijere. Evo da, malo, imate uvid koji sam uspio prikupiti do današnjeg Vijeća. Hvala lijepo.“
Tajana Amšel Zelenika: „Vidim da je izazvalo smijeh to što sam ja kao član Demokratskog centra ,postavila pitanje pročelniku, koji je isto tako predsjednik moje stranke, ali to je zapravo jedini način da ono što sam saznala od pročelnika da zapravo podijelim sa svima vama. Mislim da vam je to dobra informacija, da završimo jedanput zauvijek sa pričom o uspješnosti bivše ravnateljice. Ono što mi je upalo u oči, tj. da su dvije dječje predstave izrazito dobro posjećene, ali svi koji imamo djecu u osnovnoj školi znamo da su djeca organizirano išla na te dječje predstave, pa je to zapravo i jasno, a o drugome brojke govore same o sebi dovoljno.“
Vladimir Pavišić: „Imam dva pitanja, može i pisani odgovor ako se neće moći odmah na njih odgovoriti, ali bilo bi dobro da se odgovori, ako je moguće. Prvo pitanje, osvrnut ću se na rad Doma zdravlja, ne bi ni ja znao do prije tri mjeseca da mi više kao Grad Velika Gorica ne upućujemo svoje pacijente na KBC Rebro, oni sada idu u Vinogradsku i ništa tu ne bi bilo sporno što oni idu u drugu bolnicu, ali je sporno da ta bolnica nema kapacitet za ovaj Grad naše veličine. Bio sam dva puta tamo na hitnoj, nedjelju u pola jedanaest u Domu zdravlja, vratio sam se u jedan i petnaest, iza pola noći iz Vinogradske. Drugi puta sam bio samo sat i pol kasnije kada sam vozio pacijenta, našeg građanina. Mene interesira tko je to napravio. Mi imamo u gradu Zagrebu preko dvadesettisuća zaposlenih ako ne i trideset ili dvadesetpet. Znamo da smo mi isto gradili KBC Rebro, sada kada je KBC Rebro toliko opremljeno u jednu vrhunsku instituciju, bolnicu svjetskog glasa, naš Grad, najjači u Županiji, mora ići u bolnicu koja nema kapaciteta, tamo vam rade dvije ambulante, vama je hitno, vi dva do tri sata uopće ne ulazite u trakt, u bilo kakvu obradu, vi se možete srušiti. Nakon dva i pol do tri sata šalju vas kod interniste, onda vas šalju kod kirurga, pa vas kirurg šalje na snimanje, pa vas šalje na drugo snimanje, ultrazvuk, pa onda, ovi su vas na porti krivo upisali, krivo su vam uzeli dijagnozu. Postavljam pitanje zašto je Grad Velika Gorica izgubio KBC Rebro i da se to ispita i da tražim da Grad Velika Gorica ide tamo gdje za tako jedan veliki Grad ima kapaciteta. Mi smo opremili hitnu službu, mi smo opremili ono što smo u Gradu mogli i mi smo si dali truda i sada smo došli u slijepo crijevo gdje, vi odete tamo i nema šanse da nas deset tamo napravimo pregled u roku šest do osam sati. Drugo pitanje je vezano na trgovačka društva u našem Gradu. Reći ću vam što se meni dogodilo. Znam da se trgovačka društva samo financiraju, neka pod navodnicima, neka stvarno, ali me interesira VG komunalac koji je kao jedan budući problem, pazite, koji smo na kraju kreirali i jedni i drugi. Ponukan katastrofičnom situacijom, jer je u proračunu trebalo biti još 10 mil. kuna da bi oni se na neki način pokrili svoje plaće i sve ono svoje što zahtjeva jedna takva velika firma, groblje otpada, kada gledamo tamo i dođem u Komunalac da vidim, sve naše firme imaju po sedam članova Nadzornih odbora, odem pitati da li koji Nadzorni odbor i koliko koji Nadzorni odbor troši, vele mi to je službena tajna. To je poslovna tajna. Ja kao vijećnik ne mogu pitati i dobijem packu za to, još me se naknadno i proziva i kaže mi se da sam ja tamo vikao na nekoga, samo sam tražio podatak. Znam za jedan Nadzorni odbor da se iza svakog tog Nadzornog odbora ide u Monami, da se troše sredstva ovih ljudi, ovoga Grada. Samo jedan predsjednik si to dozvoljava i rekao sam, ja šutiti neću. Kreator takvog megalomanskog poslovanja firme je i taj gospodin, poslije su došli neki drugi, opet su natrpali firmu, imali su viziju valjda hrvatskih cesta, a ne mogu dobiti jedan obični, jer ni jedan projekt se njima ne isplati jer su oni preskupi. Tako bih ja molio da mi se da odgovor, da li gradonačelnik kao predsjednik Skupštine može u tu tajnu prodrijeti, da dobijem pisani odgovor koliko je bilo nadzornih odbora u Komunalcu i koliko koštaju ti nadzorni odbori, jer drugi nadzorni odbori ne koštaju ništa osim kave i soka. Toliko.“
Gradonačelnik: „Ja ću na prvi dio napraviti jedan mali uvod, pa mogu zamoliti zamjenika koji je zadužen za taj resor, da on malo pozornije prati što se događa u trgovačkim društvima, a što se tiče ovog prvog dijela, zamoli bih, srećom nisam imao tu potrebu koristiti hitnu pomoć izvan Velike Gorice, nego samo ovdje u našem Domu zdravlja, ali i ja sam zabrinut ako je ovako, gospodine potpredsjedniče, kao što ste rekli. Znate da je Dom zdravlja u nadležnosti Zagrebačke županije, međutim imamo, da ne kažem tu sreću, što je ovdje s nama voditelj Velikogoričkog Doma zdravlja, Stjepan Zagorac pa ukoliko želite, radi javnosti, radi svih nas, doktor Zagorec može pojasniti.Vjerujem da ima više informacija vezanih uz korištenje Hitne pomoći, on stoji na raspolaganju, ukoliko smatrate da bi bilo potrebno.“
Predsjednica: „Vijećnik ne odgovara na pitanja, ali ja ću dopustiti, jer je ovo širi interes od Poslovnika. Da li se slažete s time?“
Stjepan Zagorac: „Dobar dan. Poštovana predsjednice, gradonačelniče, kolege vijećnici ja sam samo voditelj ispostave Doma zdravlja Velike Gorice, nisam ravnatelj Županjskog Doma zdravlja, međutim onoliko koliko ja znam, meni je drago da je gospodin Pavišić ovo postavio, iako nisam očekivao ovo pitanje pa se nisam konkretno pripremio da mu točno s podacima odgovorim gdje se koga upućuje i od kada. Međutim, mogu reći da smo svojevremeno dobili dopis, da li je to bilo prošle godine, da je KBC Rebro u određenoj fazi rekonstrukcije i zamoljeni smo da jedan dio pacijenata, zbog nestvaranja gužvi na KBC Rebro, šaljemo u Vinogradsku. Vjerujem da su prostori u Vinogradskoj neadekvatni, da su možda nepristupačniji, međutim to je tako. Mi smo izašli u susret zamolbi KBC Rebra da jedan dio pacijenata šaljemo, iako ne sve. Dakle, hitne kardiološke pacijente, dakle one za koje smatramo da su vitalno ugroženi, šaljemo ipak na Zavod za hitnu medicinu KBC Rebro. Međutim ako gospodina Pavišića to zanima, ja bi radije ispitao točne podatke i pisano dostavio od kada i do kada će se slati pacijente u Vinogradsku.“
Predsjednica: „Molim da to dostavite gradonačelniku, a onda će gradonačelnik, sukladno Poslovniku, odgovoriti vijećnicima.“
Stjepan Kos: „Na drugo pitanje, gospodine vijećniče, provjeriti ću od direktora koliko je nadzornih odbora održano, što je bilo, kako je bilo, provjerit ću i dati ću vam pisani odgovor.“
Branka Malnar: „Dobar dan svima prisutnima. Imala bi pitanje za gospodina gradonačelnika. Situacija sa gradnjom kanalizacije u donjem Turopolju, gospodin vijećnik Lučić je već nekoliko puta postavljao to pitanje, to i mene zanima u kakvoj je fazi. Isto tako, drugo pitanje bi postavila u kojoj fazi je i kada se namjerava nastaviti sa izgradnjom vodovodne mreže u Gornjoj Lomnici? Hvala“
Gradonačelnik: „Mada je moj zamjenik Kos jednim dijelom odgovorio ono što se tiče gradnje kanalizacije u donjem Turopolju, odnosno u jednoj od tri tehno-ekonomske cjeline u kojima ćemo graditi kanalizaciju, a to je gdje živi vijećnik Lučić, to je Kuče – Podotočje i koja se doista nalazi pod žalbom. Dakle, nema bojazni da će na žalbu poslije doći žalba. Postupak je vrlo jasan i vjerujte mi da će početi gradnja. Znam da jako dugo čekate, ne samo vi, nego cijelo donje Turopolje, ove godine ćete dočekati gradnju kanalizacije, bar u tri tehno-ekonomske cjeline, u šest naselja će se početi gradnja. Ono što je izvjesno, sada je pri kraju postupak ugovaranja nadzora za tehno-ekonomsku cjelinu Mraclin Okuje i tamo, po meni, gradnja može početi za nekakva dva do tri tjedna. Dakle, doslovno će početi, nema više, ono da će vam neko reći vjerojatno, nego će doslovno početi. Međutim, kada govorimo, tu ne dam ni riječ niti protiv sebe, zamjenika, odnosno svojih suradnika, što se tiče gradnje vodovodne mreže i kanalizacije na području Grada Velike Gorice, ja vam jamčim, Grad Velika Gorica je apsolutni hit u Hrvatskoj, trenutno na gradnji. Mi ćemo u idućih deset dana otvoriti 15 gradilišta. Dakle, 15 gradilišta gdje će se graditi vodovodna mreža. Govorimo o vodovodnoj mreži, između ostaloga, Petina, Selnica, Bapče, Kosnica, Lazina Čička, Poljana Čička, zatim Gornja Lomnica druga faza što je rekla potpredsjednica, to je odgovor i na vaše pitanje, a onda i Črnkovec, vodovodna mreža Ribnica i vodospreme Dubranec, nastavak i završetak magistralnog cjevovoda Buna, Šiljakovina, Gudci pa i oni ostali Peršinovec, Turopoljski Markuševec pa onda Črnkovec, Lekneno i svi ostali. Dakle, apsolutni hit 15 gradilišta istovremeno, a što se tiče ove tri cjeline, rekao sam za Mraclin, Okuje još ću vam reći da postoje dvije žalbe, na što mi nismo mogli utjecati, takva je situacija na tržištu. Jedna žalba je riješena, odnosno povućena, za Mraclin Okuje, kao što znamo. Ugovori su jučer dostavljeni u VG vodoopskrbu i oni su na potpisu kod direktora. Kada se provede nadzor, mogu se otvoriti gradilišta i dvije cjeline su na žalbama, to je Kuče – Podotočje i to je Buševec – Ogulinec koja je izuzetno vrijedna, ona je 16 mil. sama. Što se tiče vode, u ovom slučaju je 23 mili. kuna radova. Međutim, nećemo stati niti tu. Pred završetkom smo i pred dobivanjem potvrde glavnog projekta za cijelinu Rakitovec Turopolje i naravno da idemo dalje prema ostalim cjelinama, tako da u mandatu ćemo napraviti ono što smo obećali.“
Vesna Škare Ožbolt: „Evo, poštovani vijećnici, imam i ja jedno pitanje za gradonačelnika. Naime, ja bih volila da mi odgovori kaki su planovi, da li Gorica ima namjeru napraviti proces brendiranja. Naime, gotovo bih rekla da svi gradovi koji drže do svog imidža, a to su prvenstveno svi gradovi već napravili, oni su ispred Gorice, dakle onih šest ispred, a dosta ih je i iza Gorice po veličini, napravili su proces izgradnje identiteta, takozvano brendiranje. U Hrvatskoj se sada na jedno tridesetak mjesta u tridesetak gradova već provodi proces brendiranja. Neki su završili, neki su u fazi, neki razmišljaju. Dakle, Rijeka je završila brendiranje, Varaždin je završio brendiranje, izgradili su svoj identitet po čemu su prepoznati. Svi gradovi koji drže do sebe napravili su već proces brendiranja. Na primjer, Fažana je angažirala Arhitektonski fakultet da joj odredi lokacije na kojima bi gradili turističke objekte i želi sebe izvući u turistički centar. Karlovac je angažirao neke firme koje se bave brendiranjem kako bi izvukao neki brend ili identitet, ne iz Domovinskog rata, nego da bi se izvukao kao grad na četiri rijeke i izvukao neke povijesne sadržaje po kojima će se prepoznati. Kada pitate Velikogoričane što bi oni istaknuli kao identitet Grada, uglavnom svi sliježu ramenima, ili kažu ne znamo ili kažu mi smo poznati po svađama političara, to možete čuti, gotovo nitko ne bi istaknuo niti jedan znak po kojem je Velika Gorica poznata. Dakle, mi smo danas lokacija, a mislim da trebamo postati destinacija za turizam, za velike investicije i za sve ono što privlači interes Grada. Kada netko pomisli, ne samo Goričani, nego kada netko pomisli na Goricu da pomisli na nešto po čemu je Gorica prepoznata. Sada vas pitam, imate li namjeru provesti brendiranje, jer mislim da ćemo u tome zaostati? Moramo postati po nečemu prepoznati, kada to mislite napraviti?“
Gradonačelnik: „Pitanje je doista na mjestu. Svaki grad, to danas nije pitanje prestiža, dakle imati brend, brendirati svoj grad, nego je to pitanje potrebe. Posebice je pitanje potrebe za ovakav grad kao što je Velika Gorica, koji se na strateškom mjestu, položaju i nalazi. Mi svakako smo razmišljali o brendiranju kroz izradu master plana razvoja Grada Velike Gorice, što smatramo da je temeljni dokument, koji naravno treba biti prezentiran i ovdje na sjednici Gradskoga vijeća i koji treba donijeti Gradsko vijeće, a koji će dati jedno strateško planiranje, strateško usmjerenje razvoja Grada Velike Gorice sa svim onim svojim prednostima, značajkama koje su bitne. Kao predsjednik Turističke zajednice Grada Velike Gorice, mogu isto reći da smo ove godine u proračunu rezervirali sredstva za izradu Master plana turizma Grada Velike Gorice, kao jednog dijela jednog početnog dokumenta podloge koja će nam poslužiti da možemo nastaviti sa brendiranjem Grada Velike Gorice. Gorica je izuzetno hipertrofirala, dakle velika je, mnoge naše značajke su se u tome izgubile, posebice one povijesne, možda su nam negdje pale u drugi plan i mi to trebamo istaknuti. Trebamo staviti na zdrave noge, dakle, ono što možemo i moramo istaknuti prema svijetu, odnosno prema Europi i našoj Hrvatskoj. Dakle, moj konačni odgovor je da ćemo prvo napraviti master plan razvoja turizma Grada Velike Gorice, da ćemo planirati, mada smo ga već ove godine mislili ozbiljnije planirati, ali eto nismo imali mogućnosti i nismo predložili u proračunu izradu master plana ukupnog razvoja Grada Velike Gorice, ali da ćemo nastavno na ovaj master plan turizma onda i pokrenuti brendiranje Grada Velike Gorice.
