^[1]Iako je 2020. godina uvela nova pravila, grad Velika Gorica tradicionalno na današnji dan, blagdan Svete Lucije, obilježava Dan Grada. Osigurati sigurnost građana i posjetitelja bio je osnovni preduvjet za održavanje ovogodišnje proslave pa su, u skladu s trenutnom epidemiološkom situacijom, predviđene skromnije aktivnosti i manji broj sudionika, ali u jednako svečanom tonu kakav priliči ovoj važnoj proslavi za svaki grad.

Uz svečanu sjednicu Gradskog vijeća, održat će se sveta misa u crkvi Navještenja Blažene Djevice Marije te povorka svjetlosti kojom se uprizoruje prolazak Svete Lucije, zaštitnice grada, koja će kroz gradski park i uz Crkvu prenijeti betlehemsko svjetlo. Ulicama grada proći će i svirati božićna glazba, a u 18 sati predviđen je i vatromet. Velikogoričke ulice danas su posebno zablistale uz očaravajuće sadnice, prigodne cvjećarske aranžmane i prekrasne bukete za nagrade koje se svake godine povodom Dana Grada dodjeljuju istaknutim građanima, a zasluge za ovo atraktivno aranžiranje pripadaju Suzani Klapšec Macenić, koja je i sama prije tri godine primila nagradu Grada za izniman doprinos razvoju poljoprivrede, proizvodnje cvijeća, začinskog bilja i povrća. Gospođa Suzana vlasnica OPG-a Benjamin na kojem zajedno sa suprugom i sinom uzgaja cvijeće, a unazad četiri godine i povrće. Proizvodnjom i aranžiranjem cvijeća bavi se već trideset godina, a recept za uspjeh pronašla je u stalnom ulaganju u sebe, svoje znanje i proizvodnju, u čemu joj najviše poticaja daje upravo Grad. „Stvarno su našli razumijevanja za našu proizvodnju i puno su nam pomogli s time što dobivamo poticaje za godišnju proizvodnju cvijeća te modernizaciju proizvodnje kroz ulaganja u plastenike i navodnjavanja. To se odnosi i na ostalu poljoprivrednu proizvodnju, međutim imamo još posebnu subvenciju za cvjećarsku proizvodnju koja je jako rijetka u Hrvatskoj.“, ponosno nam je ispričala gospođa Suzana.

Potpore za poljoprivredu Grad Velika Gorica ove je godine u svibnju raspisao Natječaj za dodjelu potpora male vrijednosti u poljoprivredi, za koje je u gradskom proračunu osigurano 800.000,00 kuna. Na natječaj su se mogla prijaviti obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja imaju status fizičke osobe ili obrtnika i pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, a koja zadovoljavaju propisane uvjete. Potpore se dodjeljuju za edukaciju i stručno osposobljavanje, nabavu i građenje nove proizvodne opreme, nabavu voćnih sadnica, sadnica jagoda i loznih cjepova, ekološku proizvodnju, uzgoj i držanje pčelinjih zajednica, uzgoja cvijeća, ljekovitog i začinskog bilja te uzgoj gljiva. Uz to, potpore je bilo moguće dobiti i za baždarenje prskalica, premiju osiguranja, umjetno osjemenjivanje krava i junica, krmača i nazimica, kontrolu plodnosti tla na poljoprivrednom gospodarstvu, nabavu strojeva i opreme za preradu poljoprivrednih proizvoda, uzgoj i držanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja (turopoljska svinja i hrvatski posavac), analizu kontrole mliječnosti, te za kontrolu kvalitete stočne hrane. Ove je godine pristiglo oko 160 prijava te se uskoro očekuje objava korisnika potpora. Među prijavljenima je i Suzana Klapšec Macenić koja gradske potpore koristi od samih početaka, preko dvadeset godina. „Svake godine ulažemo u nešto novo, od najlona, preko željeza, navodnjavanja, sistema grijanja, do ventilacije. Grad ima određena sredstva i onda prema količini novaca koju smo uložili u proizvodnju dobijemo dio sredstava natrag. Isto tako, imaju dosta razumijevanja za nas što se tiče nekih dodatnih programa – ako organiziraju sajmove, pozivaju nas da sudjelujemo i promoviramo se na raznim manifestacijama te izađemo sa svojim proizvodima van na tržište, pogotovo u zadnje vrijeme kad je to jako teško.“, pojašnjava nam gospođa Suzana. Godina iznenađenja Dugogodišnji korisnik gradskih potpora je i gospodin Božidar Hrenković, vlasnik poljoprivrednog gospodarstva Jagodar-HB d.o.o.

„Ove smo godine radili plastenike i od Grada tražili subvenciju za navodnjavanje, dok smo prethodnih godina dobivali potpore za razne namjene, kao primjerice mijenjanje folije na plasteniku, sufinanciranje sadnica jagoda i slično.“, kaže ovaj diplomirani inženjer čiji se d.o.o. od 2008. bavi proizvodnjom jagoda i jabuka, kao pravni sljedbenik obiteljskog gospodarstva Hrenković iz 2000. godine, a od 2015. godine i eko lješnjacima. Zbog krize uzrokovane pandemijom pa i zatvaranja zemlje u proljeće, jako se bojao što će ove godine biti s prodajom jagoda, no nikad ih nije lakše prodao i to na samo jednom prodajnom mjestu, na sporednoj lokalnoj cesti. Jagodar-HB d.o.o. ima godišnju proizvodnju od čak 35 tona jagoda čija sezona traje od kraja travnja do kraja listopada jer se tzv. mjesečarke mogu brati šest mjeseci u godini. Raznolika ponuda Proizvodnjom ovog voća bavi se i gospođa Gordana Brozović koja jagode ima na hektar i pol obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u Rakitovcu. U svojoj ponudi ima i kupine, maline, aroniju te razno povrće, a za vrijeme lockdowna je nudila prodaju i dostavu domaćih proizvoda na kućnu adresu. Još uvijek dostavlja robu starijima i nemoćnima koji u ovom periodu izbjegavaju izlaske te prodaje na Tržnom centru Velika Gorica. „Osim kroz subvencije, Grad nas potiče i kroz osiguravanje štandova na gradskom prostoru za prodaju proizvoda koje možemo dovesti izravno s polja do štanda. Od pomoći su nam za plasiranje naših proizvoda, a subvencioniraju nas u nabavi sadnica, za navodnjavanje, za plastenike, promjene folija – prate nas i potiču u svemu.“, ispričala nam je gospođa Gordana koja se također ove godine prijavila na Natječaj u sklopu Udruge Jagoda iz Velike Gorice.

Potpore Grada koriste i brojni drugi proizvođači budući da se u Velikoj Gorici obrađuje više od 6.000 ha, a poljoprivrednom proizvodnjom se bavi oko 1.400 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Najzastupljenija je ratarska proizvodnja, ali podignuto je i oko 250 ha suvremenih plantažnih voćnjaka među kojima kao kultura prednjači jabuka, no zastupljene su i druge voćne vrste kao kruška, breskva, trešnja, višnja, malina, kupina i šljiva. Grad Velika Gorica može se pohvaliti i zavidnom proizvodnjom povrća i cvijeća jer se na 130-ak ha otvorenih površina i 40-ak ha zatvorenog prostora obavlja intenzivna proizvodnja povrća. Uz biljnu proizvodnju zastupljena je i stočarska proizvodnja, odnosno uzgoj krava, svinja, koza i ovaca te peradi. Iako se stočarstvom bave uglavnom mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, postoji i nekoliko suvremeno opremljenih štala za uzgoj krava za mlijeko, farmi za uzgoj svinja te farmi za uzgoj i proizvodnju peradi i jaja. Kako je stočarstvo, a osobito svinjogojstvo u prošlosti bilo najvažnija gospodarska grana Turopolja, na području grada obitava turopoljska svinja kao autohtona pasmina, a mogu se pronaći i autohtona pasmina kokoš hrvatica i konj hrvatski posavac. Grad Velika Gorica ističe se i po uzgoju pčela i proizvodnji pčelinjih proizvoda te ima registriranih 80-ak pčelara koji na raznim nacionalnim i međunarodnim natjecanjima redovito postižu zavidne rezultate. Ovakva raznolika proizvodnja zasigurno je i rezultat velikih potpora i brige Grada Velike Gorice za proizvođače koji je osmislio čitav niz programa kojima se potpomaže i subvencionira poljoprivredna proizvodnja. Iako smo u ovoj turbulentnoj 2020. godini svi bili spremni na najgore, pozitivna iskustva domaćih proizvođača podsjećaju nas da se uz međusobnu podršku još uvijek imamo razloga nadati dobrim rezultatima.

^[2]

Izvor: Večernji list ^[3]