^[1]Velika Gorica je po ukupnoj svoti te udjelu u ukupnom povlačenju sredstava iz fondova EU tijekom 2017. godine povukla ukupno 8,4 milijuna kuna te time zasjela na prvo mjestu među ukupno 77 hrvatskih gradova koji su u protekloj godini povlačili novac iz europskih fondova, pokazuju svježe objavljeni podaci Ministarstva financija.

Kako piše gradonačelnik.hr, Gorica je povukla 10,43 % svih sredstava koje su hrvatski gradovi primili iz EU u prošloj godini, a iza sebe je ostavila i puno veće gradove poput Rijeke (5,7 milijuna) i Osijeka (5,03 mil.) te gradove Bjelovar (4,2 mil.), Zadar (4,08 mil.), Šibenik (3,99 mil.), Viroviticu (3,49 mil), Split (2,98 mil.) i Županju s 2,7 milijuna kuna.

Grad Zagreb, koji zbog svoje veličine ima poseban status županije, povukao je 8,6 milijuna kuna što je najveći udio – 9,72 % svih sredstava koje su ostvarili gradovi, no gledajući po stanovniku to je tek 11 kuna, što Zagreb svrstava na 60. mjesto po iskorištenim EU sredstvima.

Gradonačelnik Dražen Barišić naveo je kako im je jedan od većih projekata bio IMBY (In My Backyard), vrijedan 6,2 milijuna kuna, i koji je imao čak 74,6% udio ostvarenih sredstava u ukupno ostvarenim EU sredstvima Grada Velike Gorice.

-Ovim projektom je Grad Velika Gorica, zajedno s tri partnera iz Hrvatske i Slovenije, dobila najmoderniji i ekološki prihvatljiv središnji objekt budućeg sustava gospodarenja komunalnim otpadom. U reciklažnom dvorištu površine 4.400 četvornih metara građani mogu odložiti sve vrste otpada koje se mogu odvojeno skupiti. Također, njime je izrađena i studija gospodarenja otpadom Grada Velike Gorice i Grada Velenja iz Slovenije- kazao je Barišić za gradonačelnik.hr.

Uz to je Barišić istaknuo i projekt „Svako dijete ima pravo na obrazovanje“ za školsku godinu 2016/2017, te za razdoblje od 2017-2021., ukupne vrijednosti preko dva milijuna kuna, a koji im je izuzetno bitan jer omogućuje djeci s teškoćama u razvoju da uz pomoć asistenta mogu aktivno sudjelovati u redovnom nastavnom osnovnoškolskom programu.

Po glavi stanovnika povučene 132 kune

Pored toga, Velika Gorica vrlo visoko kotira i u kategoriji povlačenja sredstava fondova Europske unije po glavi stanovnika gdje se našla u društvu 10 hrvatskih gradova koji su po tom kriteriju osigurali najveću količinu novca iz EU fondova.

S 1,43 milijuna kuna, mali je grad Lipik tako prvak države s 233 kune povučene iz EU fondova po stanovniku, a slijedi ga gotovo dvostruko veća Županja, koja je prošle godine dobila što direktne što indirektne pomoći iz Unije u vrijednosti od 2,7 milijuna kuna, odnosno 224 kune po stanovniku, te Rab (172 kn), Virovitica (164 kn), Pazin (160 kn) dok se Velika Gorica sa 132 kn po glavi stanovnika našla na petom mjestu. Iza nje se još nalaze Klanjec (128 kn), Pleternica (120 kn), Buzet (119 kn) te Bjelovar sa 105 kuna po stanovniku povučenih iz EU fondova, piše gradonačelnik.hr.

Više gradova, manje novca

Iako je u 2017. godini sredstva iz europskih fondova povukao veći broj hrvatskih gradova (77) nego što je to bio slučaj u 2016. godini (66), svakako je zabrinjavajući, ali i poražavajući podatak da je 2016. godine povučeno rekordnih 269,1 milijun kuna, a u 2017. godini svega 89,2 milijuna kuna.

Kako piše gradonačelnik.hr, tako značajan pad može biti posljedica politički nestabilne prethodne godine (izbori 2015. godine, te ponovljeni izbori 2016. godine), zbog čega je došlo do usporavanja odobravanja projekata. S druge strane, tu ocjenu treba uzeti s oprezom jer iskorištavanje EU fondova u primjerice višegodišnjim kapitalnim projektima ne ide ravnomjerno po godinama već po dinamici izvedbe. Tako u jednoj godini grad može imati ugovorenih 100 milijuna kuna projekata, a povučenih nula kuna, koje će biti iskorištene u idućoj godini. Ali to ipak ne objašnjava pad na razini cijele države, u svim gradovima i na svim projektima.

S obzirom da ove godine obilježavamo petu godinu pridruživanja Hrvatske „europskoj obitelji“, zabrinjava i podatak da od 129 hrvatskih gradova njih čak 32 od ulaska u Europsku uniju do danas nisu povukli ni lipe iz fondova, bilo direktno, bilo indirektno, a Riječ je uglavnom o malim, ali i srednje velikim gradovima.

Gledano od te 2013. godine, gradovi koji su povukli sredstva iz EU fondova, dobili su ukupno 516,6 milijuna kuna pomoći. Najviše – 10,26 % tih sredstava povukli su Križevci, više od 53 milijuna, u prosjeku više od 10 milijuna na godinu, drugi je Zadar, s 9,84 % tog iznosa, odnosno gotovo 50 milijuna kuna u tih pet godina, treći Karlovac sa 7,84% dok se Velika Gorica nalazi na devetom mjestu s 2,62 % od ukupne pomoći u proteklih pet godina članstva.