Bioelektrana-toplana na šumsku biomasu u Velikoj Gorici kreće u realizaciju. Trenutno je na javnoj raspravi Studija utjecaja na okoliš, do kraja želi se ishoditi građevinska dozvola i krenuti s prvim radovima, na zemljištu kraj skretanja sa Sisačke za Novo Čiče, koji bi trajali nešto više od 2 godine. Tako bi 2015. godine cijeli grad se trebao grijati na drva, odnosno dijelom na plin, umjesto sadašnjeg loživog ulja.
Postrojenje za proizvodnju toplinske i električne energije na biomasu u Velikoj Gorici, vrijedno pola milijarde kuna, najveći je projekt tvrtke HEP Obnovljivi izvori energije. Potvrdio nam je to u razgovoru direktor tvrtke, magistar Goran Slipac.
- Radi se o dosta značajnom projektu izgradnje bioelektrane snage 20 MW električnih i 35 MW toplinskih. Znači bioelektrana koja će se ložiti na drvnu sječku i proizvodit toplinsku i električnu energiju. Toplinskom energijom opskrbljivat ćemo Veliku Goricu i HEP namjerava poduzeti aktivnosti potpune rekonstrukcije toplinskog sustava i planiramo ugasiti 14 postojećih kotlovnica i proizvodnju preusmjeriti u bioelektranu – objašnjava direktor HEP OiE-a.
Svojom veličinom i proizvodnjom bit će to najveće takvo postrojenje u Hrvatskoj koje će u potpunosti promijeniti centralizirani toplinski sustav Velike Gorice kroz koji se grije 60 posto građana.
- Zapravo nema velikog postrojenja ovolike dimenzije u Hrvatskoj. U ovoj tehnologiji se smatra da je to vrlo veliko postrojenje. Postoji nešto slično u Beču, Mađarskoj, ali u Hrvatskoj nema ovako velikog objekta. Bit će to sam vrh tehnologije – kaže Slipac.
Postojećih 14 kotlovnica na lož ulje, neke starije i od trideset godina, će se ugasiti ili poput toplane Galženica modernizirati za korištenje plina kako bi u zimskim vršnim opterećenjima dogrijavale vodu iz vrelovoda. I u samom postrojenju bioelektrane bit će tri manja plinska kotla za najhladnije zimske dane.
Dovoljna količina biomase u blizini te odličan toplinski konzum, glavni su razlozi zašto je Velika Gorica odabrana kao najbolja lokacija za bioelektranu.
- Dvije godine smo proveli vrlo temeljna istraživanja na odabiru lokacije, uglavnom oko Velike Gorice. Sa inženjersko ekonomskog i ekološkog stajališta ovo je objekt koji se jako dobro uklapa u Veliku Goricu. S visokim stupnjem iskoristivosti koristi se šumska sječka, smanjuje se emisija sumpornih dioksida i dušičnih oksida iz dosadašnjih kotlovnica, smanjuje emisija CO2 i osnovna dobit koji bi imali građani Velike Gorice je što će se u velikoj mjeri smanjiti utjecaj korištenja lož ulja u dosadašnjim kotlovnicama – pojašnjava direktor Slipac.
U HEP-u očekuju ishođenje građevinske dozvole do kraja ove godine i time početak gradnje postrojenja koje bi s isporukom energije počelo 2015. godine. Veći dio financiranja je osiguran, a kako su u Velikoj Gorici naišli na dobru suradnju s gradskom upravom ističu da realizacija nije upitna.
- Ova elektrana se nalazi u našim investicijskim planovima. Osigurali smo dobar dio sredstva iz Njemačke razvojne banke. Preostalo financiranje ne bi smjelo biti upitno. Treba reći da je taj projekt ušao u 30 prioritetnih projekata Vlade RH i prepoznat je kao važan i koristan infrastrukturalni projekt i pretpostavljam da tu ne bi smjelo biti prepreka u realizaciji – uvjeren je direktor tvrtke investitora.
Da se radi o povoljnom projektu za Veliku Goricu ne sumnjaju niti u gradskoj upravi gdje kažu kako će se krvna slika grada, u vidu smanjenja štetnih plinova, značajno poboljšati. Stručni savjetnik za zaštitu okoliša, Marko Ružić, ističe da je u ovom projektu ekološka komponenta značajna. Naime, drvo kao gorivo je CO2 neutralno jer za života iz atmosfere upija ukljični dioksid, a gorenjem istu količinu ispušta.
- Definitivno bioelektrana toplana ima značajno manji utjecaj na okoliš u pogledu smanjenih emisija u zrak i puno bolje energetske učinkovitosti u odnosu na kotlovnice na lož ulje koje je energent koji nije prihvatljiv za kvalitetu zraka. Tu su emisije sumpornih spojeva koje nagrizaju zgrade u Velikoj Gorici. Često imamo i pritužbe zbog čađe iz dimnjaka i u tom pogledu je stanje loše – kaže Ružić dodavši da emisije plinova ne prelaze granične vrijednosti, ali nešto treba promijeniti.
Bojazni za neumjerenom siječom šuma nema, kažu obje strane, jer su količine drvne sječke koja nastaje iz tzv. šumskog otpada više nego dovoljne. Glavni dobavljač sječke će biti Hrvatske šume, a postoji i mogućnost da se organizira otkupna stanica za privatne osobe.
- Drvne biomase u okolici, do 100 km u radijusu, daleko nadmašuje potrebe potrebe za gorivom bioelektrane. Radi se 210 tisuća tona drven sječke godišnje. Hrvatske šume dobar dio drvne bioamase ne iskorišava u tom smislu – dodaje Ružić
Najveći negativan ekološki utjecaj predstavlja prenamjena zemljišta koje je sada predviđeno za radnu zonu. Koji su drugi utjecaji i na koji način je određeno njihovo smanjenje građani mogu saznati iz Studije o utjecaju na okoliš koju u gradskoj upravi možete vidjeti sve do 8. veljače odnosno na javnom predstavljanju 31. siječnja.
- Pozivam građane da sudjeluje i upoznaju se s projektom, pogotovo s njegovim pozitivnim stranama, jer je to po našem mišljenju jedan od najznačajnih projekata zaštite okoliša od osnutka grada – zaključuje Marko Ružić.
Prve informacije naših sugovornika govore da je ovo vrlo povoljan projekt za Veliku Goricu te nam ostaje pratiti daljnji razvoj projekta koji bi u potpunosti trebao promijeniti centralizirani toplinski sustav Velike Gorice.
Izvor: Kronike Velike Gorice / VG Danas
