- Grad Velika Gorica - http://www.gorica.hr -

Aktualni sat 18. sjednice Gradskog vijeća

Posted By Gorica.hr On 07.10.2011. @ 19:58 In Gradsko vijeće | Comments Disabled

Damir Šimunić: „Gospođo predsjednice, kolege i kolegice vijećnici, gospodine gradonačelniče, sve vas srdačno pozdravljam i imam dva pitanja za gospodina gradonačelnika. Prvo pitanje. Poglavarstvo, na čelu sa Toninom Piculom, 2009. godine planiralo je i započelo izgradnju vodovodne mreže u naselju Gornja Lomnica. Danas, dvije godine kasnije, još uvijek nije završena mreža vodovoda po tom naselju. Kakva je dinamika za ovu godinu i da li će biti završeno ove godine? Drugo pitanje. Posljednjih dana u stranačke prostorije SDP-a sve više građana se javlja zbog velikih problema sa štakorima. Njihovo obraćanje rezultiralo je nakon reagiranja gradske uprave na taj problem. Opasnost po zdravlje ljudi i zaštitu okoliša valjda ne treba posebno navoditi. Zadnji apel nemoćnih i ugroženih građana je u mojoj Gradskoj četvrti Hrvatski velikani, konkretno u Trpimirovoj ulici. Štakori su se naselili i množe se po šupama i garažama. Iako su se obraćali gradskoj upravi i pisano i usmeno, do danas nema nikakve reakcije. Što Grad misli konačno poduzeti po pitanju deratizacije? Hvala lijepo.“

Gradonačelnik: „Dobar dan želim svima! Što se tiče vodovoda u Meštrici, dakle i prošle i ove godine su izvođeni radovi i mislim da je ostalo nešto manje ulica koje nisu pokrivene vodovodnom mrežom, ali to ćemo pokušati riješiti kroz tzv. ficleke. I prošle godine i ove godine utrošena su značajna sredstva u naselju Gornja Lomnica, odnosno Meštrica. Što se tiče deratizacije, odnosno štakora koje vi spominjete, mi smo prošle godine tretirali kao što znadete, izvodili smo deratizaciju, međutim ove godine nismo, to bi morali znati po proračunu kojeg ste sami donijeli. Jednostavno nije bilo novčanih sredstava. Da vam ne govorim kakva je situacija u drugim gradovima. Primjerice, u velikom Gradu Zagrebu koji to već godinama ne radi ili gradovima veličine Grada Velike Gorice, koji uopće to godinama ne rade.“

Damir Šimunić: „Dakle što se tiče odgovora na moje prvo pitanje, nemojte se ljutiti, ali sigurno će te se složiti sa mnom da je to bila jedna pacerska izvedba.

Predsjednica: „Kakva?“

Damir Šimunić: „Pacerska. U ulici Dimitrija Demetra polagali ste cijevi za vodovod dva puta. Prvo ste ih polagali uz cestu, a onda ste se predomislili pa rezali asfalt i polagali ih po sredini ulice. Time ste prouzročili duple troškove. Novaca u proračunu nema, a troškovi se dupliraju. Nadam se da nadzorni organ koji je nadzirao te radove nećete platiti dva puta iako prema poslu koji su obavili mislim da ih ne treba platiti niti jedanput i zato molim da mi date pismeni odgovor na ovo pitanje.“

Predsjednica: „Pisani odgovor i vrijeme vam je isteklo.“

Damir Šimunić: „A replika na drugo pitanje’“

Predsjednica: „Nema isteklo vam je trebali ste voditi računa o rasporedu odgovora.“

Damir Šimunić: „Samo sekundu.“

Predsjednica: „Pisani odgovor.“

Damir Šimunić: „Samo da kažem da je do kraja 5. mjeseca, što se tiče drugog pitanja, izvršenje po toj stavci bilo svega 95.000,00 kuna, a planirano je 300.000,00 kuna. Prema tome, mislim da bi se za ovaj problem, koji sam ja naveo, moglo još utrošiti ostatak novaca i da se to riješi i molim pisani odgovor.

Vesna Fabijančić-Križanić: „Imam dva pitanja za gradonačelnika. Prvo pitanje vezano je za davanje koncesije za zahvaćanje vode. Još 2005. godine u srpnju, osigurali smo da komunalna infrastruktura Grada postane vlasništvo Grada Velike Gorice. 2007. godine smo od tadašnjeg Velkoma u stečaju preuzeli komunalnu infrastrukturu i radnike koje smo zaposlili u VG vodoopskrbi i to u travnju mjesecu 2007. već u lipnju 2007. zatražili smo i podnijeli zahtjev za izdavanje koncesije za zahvaćanje vode, jer smo osposobili trgovačko društvo Vodoopskrba, da uz kadrove i osnovna sredstva koja smo osigurali ima sve uvjete da dobije koncesiju za zahvaćanje vode u Kosnici, koja je na njezinom području. Naravno, kao što nismo mogli dobiti od Vlade RH, jer nismo bili podobni, zemljište za groblje Kušanec, tako niti te dvije godine koliko smo još bili na vlasti nismo mogli dobiti niti koncesiju, ali se koncesija nije niti rješavala. Vi ste došli na vlast 2009. godine, sada smo u 2011., moje pitanje je što ste poduzeli u te dvije godine da Grad Velika Gorica ostane bez koncesije, nego da je dapače dobije Zagrebačka županija? Drugo pitanje je vezano za moje pitanje sa pretprošle sjednice Gradskog vijeća kada sam vas upitala kako će se Grad postaviti u sporu gdje je podnio tužbu trgovačkom sudu i Visoki trgovački sud je usvojio žalbu, a to je da se poništi kupoprodajni ugovor Soliduma Žužić i Velkoma. Tada ste mi rekli da je to vrlo opsežna materija, da o njoj morate puno razmišljati i da ćete vjerojatno angažirati odvjetničku tvrtku. S obzirom da je od tog Rješenja Visokog trgovačkog društva od trećeg mjeseca prošlo četiri mjeseca, od mojeg postavljanja pitanja dva mjeseca, pretpostavljam da sada nakon „duge i teške bolesti“ vjerojatno imate odgovor na pitanje kako će se Grad dalje postaviti u ovom sporu? Hvala

Gradonačelnik: „Prije svega želim konstatirati da je koncesiju dobila Zagrebačka županija, pa ja ne znam u kojoj mi to županiji živimo, jel’ to naša županija ili nečija tuđa županija? To je naša županija! Istina da je na području Grada Velike Gorice, istina je djelomično i ovo što ste vi rekli što se tiče kronologije da smo mi, i vi čak, poduzimali određene radnje i mi smo, za što postoji kompletna dokumentacija, poduzimali itekako dobre poteze i lobirali, da li pisano ili usmeno, da se ostvari interes, odnosno da se koncesija dodjeli Gradu Velikoj Gorici, ali ponavljam, dobila ju je Zagrebačka županija. Imam svu dokumentaciju spremnu i ja ću vam i pisanim putem odgovoriti i onda ću dostaviti i tu dokumentaciju. Ovdje imam jedan dopis, koji je zadnji dopis koji smo slali 19. travnja 2011. Godine i to je zahtjev za dodjelu koncesije za zahvaćanje voda sa izvorišta Kosnica I faza gdje se u uvodu spominje što je sve poduzeto, istina od 2007. godine kada ste još vi slali zahtjev za dodjelu koncesije pa do zahtjeva kojeg smo mi slali 11.5.2011. gdje se ponovno traži očitovanje nadležnog Ministarstva o statusu zahtjeva za dodjelu predmetne koncesije. Zahtjevi su slani na Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva i posljednji zahtjev koji je slan od strane VG Vodoopskrbe, kao što sam rekao, 19. travnja 2011. godine gdje na kraju dopisa konstatiramo, dakle obzirom na sve navedeno, te uvažavajući činjenicu da je od prvobitno podnijetog zahtjeva do danas prošlo skoro četiri godine, lijepo molimo vaše očitovanje o statusu rješavanja po zahtjevu za dodjelu koncesije za zahvaćanje voda sa izvorišta Kosnica I. faza. To ću vam sve pripremiti pa ćemo vam to pisanim putem i poslati. Što se tiče Velkoma, jutros pregledavajući i pripremajući se za sjednicu, to je dopis koji u potpunosti nije završen, odnosno čekamo još pravnu analizu da ga završimo do samoga kraja i kojeg ćemo vam onda poslati početkom slijedećega tjedna u kojem ćete dobiti odgovor na vaše vijećničko pitanje koje ste postavili 25. lipnja 2011. godine, pa ćete onda pročitati što unutra piše. Prema onome što smo do sada saznali nije blistavo ni sada, a nije blistavo bilo ni onda, a sada nije blistavo pogotovo jer bi mogla nastupiti velika šteta za Veliku Goricu, a o tom potom.“

Vesna Fabijančić-Križanić: „Nisam zadovoljna, iako ću se detaljnije očitovat naravno na Gradskom vijeću kada dobijem pisani odgovor, ali moram priznati da nakon vaše prve rečenice sam morala tri puta udahnuti kada ste me pitali u kojoj ja županiji živim. Živim u Zagrebačkoj županiji, ali prvenstveno živim u Gradu Velika Gorica i vi ste prvenstveno gradonačelnik Grada Velike Gorice i ne može vam biti svejedno da li će Grad Velika Gorica upriohodovati i njegovo trgovačko društvo sredstva ili neće. Ako ima trgovačko društvo koje ima sve što treba imati za koncesiju, onda ne možete samo kao gradonačelnik Grada Velike Gorice slegnuti ramenima i reći, pa mi smo stanovnici Zagrebačke županije. Kao što Vodoopskrba distribuira vodu u općine Orle, Pokupsko i Kravarsko tako je mogla distribuirati vodu u istočni dio županije i puniti prihodovnu stranu, ali vi ste zadovoljni time što ste kao gradonačelnik Grada Velike Gorice stanovnik Zagrebačke županije u kojoj, usput rečeno, 25% njezinog proračuna čine prihodi iz Grada Velike Gorice. Što se tiče drugog pitanja, drago mi je što ću dobiti od vas kompletno pismeno očitovanje. Prema mojim informacijama vi u tom svojem pustom razmišljanju imate i sastanke sa Solidumom Žužić i njihovim direktorom Jelekovcem koji uredno dolazi u Grad i s vama valjda dogovara strategiju, pa vas molim da u tom smislu ne bude štete po Grad Veliku Goricu, ali u svakom slučaju očekujem pismeno i za jedno i za drugo.“

Predsjednica: „Pismeno se podrazumijeva, a pisano odgovore molim.“

Leo Lisac: „Poštovana predsjednice, poštovani gradonačelniče, kolegice i kolege. Oba pitanja upućujem gradonačelniku. Prvo pitanje, znači iz programa Hrvatskih voda, 305 projekat, na području naselja Kosnica za izgradnju vodovodne mreže odabrana je ponuda u iznosu od nekih 860.000,00 kuna. Podržavam naravno da se konačno krenulo u taj projekt, ali svima nam je jasno da su to ipak dosta mala sredstva za pokriće vodovodne mreže jednog tako velikog naselja kao što je Kosnica, pa me zanima koji su kriteriji bili za izbor domaćinstava koja će među prvima dobiti vodu? Drugo pitanje, da li je proračunskim korisnicima u skladu sa važećim kolektivnim ugovorima isplaćen regres i, ako je, kada, te da li su isplaćeni iznsi u skladu s Kolektivnim ugovorom’“

Gradonačelnik: „Prvo ću se ispričati što održavam sastanke, nema sada gospođe vijećnice, u svome uredu ako je to problem. Naravno da održavamo sastanke da se riješe problemi koji su nagomilani gotovo jedno desetljeće, a ne jedan mjesec ili jedna godina. Drugo, što se tiče naselja Kosnica, dakle kao što znate gradi se 70 kilometra vodovodne mreže i u mnogim naseljima prema projektnoj dokumentaciji temeljem koje smo i kandidirali u program 305 Hrvatskih voda za financiranje takvih radova je osigurano 40% sredstava, za sada. Međutim, u tijeku je rebalans pa se očekuje da je moguće i dobivanje ostatka sredstava kako bi se onda nastavila gradnja u tim mjestima. Što se tiče sam Kosnice, koju vi spominjete, dapače da treba u svaku ulicu izgraditi vodovodnu mrežu, međutim mislim da je to bio dogovor sa izvođačem, tehničke prirode, gdje će biti prvo započeto i zbog kojih razloga se radi u nekim ulicama, a ne radi se u nekim drugim. Da je u drugima, onda bi bio problem u ovim prvima. Primjerice kada govorimo o kanalizaciji, ona se počela raditi u Mraclinu u jednoj sasvim perifernoj ulici prema odlagalištu otpada, odnosno prema nogometnom igralištu gdje, netko će reći, kanalizacije i ne treba. Takvi su tehnički dogovori, to je doista tehničke prirode. Čim se steknu uvjeti da se sredstva osiguraju, čim osiguramo sredstva, onda će se nastaviti radovi i u ostalim ulicama, a predstavnici vijeća mjesnog odbora Kosnica mogu se interesirati koje će to ulice biti. Ponavljam, dobro je da smo počeli raditi i da radimo. Regres je isplaćen, u Gradu nije još isplaćen, ali u trgovačkim društvima vjerujem da je, isplaćen je regres u visini 1000,00 kuna u skladu s kolektivnim ugovorom. Mislim da ne trebam ponavljati da nije bilo božićnice i ostalo, okolnosti znate koje su.“

Leo Lisac: „Kao što svi znate ja ne živim u naselju Kosnica, ali tamo znam proći i imam tamo poznanike koji su eto, možda bi netko rekao na seoski način, malo zamjerili pošto se njima mnogima čini da su se prva kućanstva koja su dobila vodu upravo ona članova HDZ-a, uključujući i tajnika, pa predsjednika Miličevića. Recimo postoji jedna ulica od 100 metara gdje su tri kuće. Prva je od tajnika, a druga je od njegovog prijatelja, a treća nije dobila vodu. Tako da ljudima to izgleda malo smiješno pa se ljudima čini da je i za to potrebna članska iskaznica HDZ-a. Na drugo pitanje, očito imam neku krivu informaciju, čuo sam da je danas isplaćen regres. Izgleda da Grad tako loše stoji kada u pola godišnjih odmora isplaćuje regres pa se nadam da vodite računa da će s obzirom na novi priljev novozaposlenih u Gradu biti dovoljno novaca za njihove plaće.“

Željko Tominčić: „Poštovana predsjednice, gradonačelniče imam dva pitanja za vas. Prvo pitanje bi bilo, riječ je o vodoskoku, s obzirom da je prsten Trnje, Lekneno, Donje Šćitarjevo, Črnkovec spojeno pa se pitaju mještani što je s ostalim selima, znači Obrezina, Novaki, Sasi i Drenje, znači kada će taj prsten s obzirom da je sada već dole kriza, pojedina domaćinstva ostaju bez vode. Drugo pitanje bi bilo ponovno za objekt vatrogasnog doma u Obrezini koji se koristio do nedugo za školu, s obzirom da je to već bilo vijećničko pitanje, u kojoj je fazi taj slučaj, mogu nazvati i slučaj, s obzirom da to traje već par godina, sa Hrvatskim šumama pa vas molim odgovor u tome smislu. Hvala.“

Gradonačelnik: „Ponavljam, dakle Program 305, program hrvatskih voda ili tzv. vodoskok kako smo ga nazvali u velikom obimu se provodi na području Grada Velike Gorice. Najveću ekspanziju gradnje takvih objekata u RH trenutno ima Grad Velika Gorica. Mislim da smo mi u ukupno, da tako kažem, pedeset i nešto miliona kuna, da je drugi najveći grad u Zagrebačkoj županiji povukao 500.000,00 kuna. Zahvaljujući i vama i nama, zahvaljujući projektnoj dokumentaciji koja je bila ranije pripremljena i koju smo mi završili i posebice što smo dali, da tako kažem, gasa, prošle godine u ovo vrijeme u ljeto pa da smo mogli kandidirati do 01.10. ili 01.09. kada smo trebali imati sve projekte napravljene. Naravno da ima nekih mjesta, nekih naselja gdje se dugo očekivala gradnja vodovodne mreže i da se nije uspjelo izgraditi do samoga kraja. Međutim, na gotovo svim ugovorenim magistralnim cjevovodima, vodovodnim mrežama, radovi su u završnoj fazi, negdje su i završeni, osim magistralnog cjevovoda Dubrance-Cvetković brdo koji je izveden negdje 50% i čini mi se oko dvije vodospreme. Vodosprema Dubranec koja je tek nedavno započela i Perišnovec II, tamo će radovi početi 25. srpnja. Što se tiče ovog sjevernog dijela tzv. Sjevernog dijela Grada, što vas interesira, mi smo osigurali projektnu dokumentaciju i to smo naravno kandidirali, ali više nije bilo sredstava. Nadamo se da ćemo u rebalansu osigurati sredstva i naravno da nećemo zaboraviti taj dio, ta tri četiri naselja na samom sjeveru Grada. Kada se izgradi ovaj magistralni cjevovod, onda ćemo ići u izgradnju toga dijela cjevovoda. Što se tiče statusa društvenog doma u Obrezini, odnosno vi vjerojatno pitate radi otvaranja dječjeg vrtića koji je itekako potreban u tom kraju i legalizaciju samog objekta, mi smo, još je 2008. godine pokrenut postupak za rješavanje imovinsko pravnih odnosa, s time da društveni dom u Obrezini nije upisan u zemljišne knjige. Njime se koristila osnovna škola Šćitarjevo i za upis zgrade nam je potrebna pravomoćna građevinska dozvola. Međutim, jedino što se do sada uspjelo pribaviti to je dio glavnog projekta investitora mjesne zajednice Šćitarjevo i to od 1974. godine što upućuje da za dom nije ishođena niti lokacijska ni građevinska dozvola. Uvidom u zemljišne knjige utvrdili smo da se ta čestica, koja je veličine dvije rali i šestotridesetčetiri hvati i da se vodi kao pašnjak i da su upisane Hrvatske šume. Taj upis je izvršen temeljem ugovora o prijenosu prava korištenja i raspolaganja šumskim zemljištem između općine Velika Gorica i šumarije Velika Gorica još 1985. godine. Naravno da smo kontaktirali s Hrvatskim šumama, međutim dobili smo odgovor iz Hrvatskih šuma da su oni tim dijelom ili tom nekretninom gospodarili od 1990. do 1999. Godine, nakon toga više nisu. Tako da su nas uputili da zahtjev podnesemo Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, kao što znate koji se sada spojio u Fond i održano je nekoliko radnih sastanaka. 12. srpnja je podnesen zahtjev i taj postupak je, imali smo nekoliko radnih sastanaka i kod nas i u agenciji i očekujemo vrlo brzo rješavanje ovog pitanja, a za sada mi smo napravili apsolutno sve što smo mogli. Kada dobijemo tu nekretninu, koja bi trebala iz Agencije biti darovana, pretpostavljam, Gradu Velikoj Gorici, onda ćemo razmišljati što i kako treba. Mislim da je vrlo dobro i kvalitetno razmišljati da otvorimo dječji vrtić na tom prostoru, jer ga u tom dijelu Grada nema, a potreba je velika.“

Tajana Amšel Zelenika: „Poštovana predsjednice, gradonačelniče, kolegice i kolege, na početku sjednice sam mislila postaviti samo jedno pitanje, ali s obzirom da mi je malo vruće, a vjerujem i svima vama postavila bih pitanje gradonačelniku da li se nešto pomaklo po pitanju sređivanja klime u Pučkom otvorenom učilištu, a ono pitanje koje sam spremila od prije je za dogradonačelnika, naime znam da je proveden javni natječaj za izgradnju škole u Novom Čiču, zanima me da li je postupak završen i kada se očekuje početak radova?“

Gradonačelnik: „Kao što vidite klima ne radi, ne od danas, ne prošle godine, nego očito ne radi već duže vrijeme. Stupanjem na dužnost nove ravnateljice u Pučkom otvorenom učilištu, gospođe Barbare Grđan Odrčić, zatražili smo očitovanje i održali nekoliko radnih sastanaka. Situacija kronološko govoreći je vrlo jasna, da ne idem dalje u detalje, ali 15. lipnja 2010. godine objavljen je pregled od strane djelatnika tvrtke ovlaštene za servis takvih uređaja na poziv POU i vezano uz probleme rashladne stanice koja se nalazi ovdje na terasi ovoga objekta i rečeno je, stigla je ponuda da se servis, odnosno zamjena onih elemenata koji su prijeko bili potrebni, za što je trebalo osigurati sa PDV-om 166.000,00 kuna. Budući se nije pristupilo sanaciji navedenog uređaja točno prije godinu dana, negdje krajem srpnja, u kolovozu, prestao je funkcionirati drugi dio uređaja, tako da cijeli sustav klime od kolovoza prošle godine više nije u funkciji. Tek ove godine u lipnju, rekao sam u razgovoru sa ravnateljicom, ponovno smo zatražili pregled ovlaštene tvrtke, koja je i montirala klima uređaje u ovaj objekt da se napravi uvid. Dostavljene su dvije ponude. Obzirom da se radi o cijelom sustavu troškovi su se itekako povećali, nastala je veća šteta i sada je iznos zamjene 95% uređaja negdje oko 277.000,00 kuna sa PDV-om ili nabave novog uređaja je negdje oko 332.000,00 kuna sa PDV-om. Obje ponude su od tvrtke koja je ovlaštena za održavanje klima uređaja. Do kvara je došlo zbog toga što nije bilo ugovoreno redovito održavanje sustava klime i zbog toga što se nije skrbilo i u tom dijelu objekta kao što se trebalo skrbiti od samoga početka. Dakle, treba napomenuti da je tvrtka koja je montirala klima uređaj odmah na početku ponudila da će i servisirati i održavati i educirati djelatnike POU kako održavati, upravljati tim klima uređajima. Dala je ponudu, međutim nikada ona nije bila prihvaćena, dapače, nisu čak vodili računa ni o tome da se osigura od mogućeg kvara taj uređaj pa kako bi se onda putem osiguranja naplatila šteta, odnosno da bi se izveo popravak radova. Sada smo trenutno u fazi pribavljanja sredstava, imamo neko rješenje, ali ne vjerujemo da ćemo, budimo realni, ove godine moći provesti javnu nabavu i tijekom ovakve situacije kakva je sada, moći osigurati da klima uređaj u ovom objektu radi. Prvenstveno da zaključim, mislim da ste i vi zaključili iz ovoga što sam rekao, radi se o nemaru, o dugogodišnjem nemaru i nebrizi za ovaj objekt, odnosno za klima uređaj.“

Ervin Kolarec, zamjenik gradonačelnika: „Poštovana predsjednice, kolegice i kolege vijećnici, sve vas skupa pozdravljam. Nekoliko puta smo već imali na Gradskom vijeću pitanje izgradnje nove područne škole u Novom Čiču pa evo došlo je i do određenih promjena, tj. do novih informacija. Tako u pripremi same ove sjednice, jutros sam razgovarao i sa državnim tajnikom u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa, gospodinom Stipom Mamićem kako bi vam mogao dati što kvalitetniji odgovor po pitanju te škole. Dakle, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je natječaj u oglasniku javne nabave u Narodnim novinama i sam natječaj je bio otvoren do 03. lipnja 2011. godine. Nakon toga, tekao je 15 dana i žalbeni rok. Obzirom da se nitko nije žalio, ovih dana biti će potpisan i već je predan ugovor najpovoljnijem ponuđaču da se potpiše. Također je Ministarstvo izabralo i nadzor koji će pratiti samu izgradnju ove osnovne škole. Nakon toga po zakonskoj proceduri i obavezi Vlada Republike Hrvatske daje suglasnost resornom Ministarstvu za potpisivanje ugovora sa izvođačem i za očekivati je da ćemo tijekom kolovoza ili početkom rujna krenuti sa izgradnjom područne osnovne škole u Novom Čiču koja će biti dostatna za 560 učenika. Svakako ovim putem želim se zahvaliti na ovom kapitalnom projektu na financijskoj podlozi koju nam je dala Vlada RH na čelu sa predsjednicom Vlade, gospođom Jadrankom Kosor, također se želim zahvaliti i Župi sv. Ivana krstitelja iz Novog Čiča i Zagrebačkoj nadbiskupiji koji su nam donirali zemljište i evo hvala Bogu stečeni su svi preduvjeti i zatvorena je financijska konstrukcija da krenemo sa izgradnjom jednog tako važnog, po meni, i kapitalnog projekta za cijeli onaj kraj. Naravno upisno područje će obuhvaćati okolna mjesta u Novom Čiču i našu općinu Orle. Također želim spomenuti da su novci osigurani samo za izgradnju škole, a također u projektnoj dokumentaciji pripremili smo i izgradnju školske športske dvorane koja je odmah uz samu školu. ishođeni su svi potrebni dokumenti i papirologija, a tu ćemo tražiti pomoć i gradonačelnik će, razgovarali smo ovih dana, uputiti pismo Županiji i samom županu Stjepanu Kožiću, kako bi kada budu planirali proračun za 2012. godinu naš Grad i ta naša područna škola, da nam osiguraju novce da nam izgrade i tu školsku športsku dvoranu. Poznato je da Zagrebačka županija na svom području svake godine napravi jednu do dvije dvorane, da li u nekoj općini ili gradu u županiji, pa se nadam i dati ćemo zaista maksimalne napore i mi s naše strane da Zagrebačka županija osigura novce kako bi mogli sagraditi odmah uz školu i školsku športsku dvoranu.“

Branka Malnar: „Poštovani vijećnici i poštovana predsjednice, gradonačelniče i zamjeniče sve vas pozdravljam. Imala bi pitanje za gospodina dogradonačelnika Kolarca. Nedavno su završeni upisi djece u dječje vrtiće. Obzirom da znamo da sada imamo četiri vrtića u Gradu, zanima me kako je prošla popuna, kakva je inače situacija u vrtićima i ako mi se može reći koliko djece je ostalo neupisano. Toliko, hvala.“

Ervin Kolarec, zamjenik gradonačelnika: „Hvala gospođi vijećnici na pitanju. Poznato je da program predškolskog odgoja i naobrazbe ostvaruje 2300 djece na našem području. Sukladno planu Mreže dječjih vrtića u prošlosti smo, prije nekoliko mjeseci, osnovali dva nova dječja vrtića, sada imamo četiri nova vrtića koja su raspoređena na 19 lokacija i po prvi puta ove godine organizirali smo, kako bi se izbjeglo ponavljanje istih zahtjeva u različitim vrtićima, ove godine upis je bio centraliziran u Gradskoj upravi, on je trajao od 02. do 13. Svibnja, praktički cijele dane kako bi roditeljima mogli omogućiti da prikupe svu potrebnu dokumentaciju i da upišu svoju djecu. Prijavilo se 675 djece za 350 raspoloživih mjesta. Dakle, vidljivo je da je ove godine bez mjesta u vrtiću ostalo 325 djece. Usporediti ću vam kada smo imali upis po starom modelu 2010. godine bilo je ukupno zaprimljeno 975 zahtjeva, a bilo je 301 mjesto slobodno. Tada smo imali evidenciju da je bez vrtića u 2010. godini ostalo 674 djece. Evo i ovdje je vidljivo da su tu bili dupli upisi i sada to možemo kvalitetno i kontrolirati i smatram da nam ovo definitivno daje mogućnost da krenemo i da najozbiljnije kako već duže vrijeme razmišljamo u izgradnju novog vrtića kako bi zaista sve potrebe roditelja mogli zadovoljiti kroz skorije vrijeme. Ono što svakako želim istaknuti, unatoč teškoj gospodarskoj situaciji, i u ovoj predškolskoj godini roditeljska uplata će ostati ista, ona iznosi 550 kuna i kažem najbitnije je da ozbiljno razmišljamo kada budemo slagali proračun za 2012. godinu, projektnu dokumentaciju ćemo izraditi najvjerojatnije do kraja ove godine i najdalje smo odmakli po pitanju novog vrtića u Velikoj Mlaki. Tu treba vidjeti da li možemo to kao što je prije nekoliko godina i sporazum bio potpisan, realizirati to obzirom da tamo gravitira i Veliko Polje pa da zajedno financiramo sa Gradom Zagrebom. Ako ne, mi definitivno moramo razmišljati o našim sugrađanima, da to napravimo sami. I ako može još samo jedna rečenica, u tijeku je ljetna organizacija rada u dječjim vrtićima, stoga se ovo vrijeme koristi za uređenje objekata. Istaknut ću dvije bitne promijene, a to je da se radi stolarija i dio krovišta u Tomaševičevoj, DV Žirek, a uređenje podova i terase u Pucekovićevoj, to je DV Velika Gorica, te manji radovi u svim ostalim objektima.“

Stjepan Lučić: „Gospođo predsjednice, gradonačelniče, gospođe i gospodo vijećnici imam dva pitanja za gradonačelnika. Prvo pitanje, lakše se diše, ali ovdje je još vruće, ali kod nas je krenula kanalizacija, sada je u pitanju da li bi mještani donjeg Turopolja možda mogli ići sa ugovorima da napravimo ugovore na 2, 3 godine da ljudi otplaćuju, jer sumnjam da će odjedanput moći platiti i da će to ići glatko. Drugo pitanje, most je otvoren, sada me samo interesira zašto je bio 8 mjeseci zatvoren, ako je sada otvoren. Hvala.“

Gradonačelnik: „Krenut ću od mosta. Kada je zatvoren, nije dobro što je zatvoren, kada je otvoren nije dobro što je otvoren. Prije svega me zanima kako je otvoren, ne bi smio biti otvoren, od ponedjeljka bi trebao biti službeno otvoren i treba bi biti dozvoljen promet vozilima nosivosti do 7,5 tona. Dakle, znam da je bilo problema od samoga početka i aktivno smo sudjelovali. Sudjelovao sam, posebno moj ranjeni zamjenik Kos i ja u tome. Most je oštećen u poplavi, međutim, tvrtka koja je ovlaštena za stručnu procjenu dugo se opirala, da to tako kažemo, toj procjeni oštećenja, a onda i sanaciji koja je trebala uslijediti nakon toga. Međutim, nakon pregleda koji je uspio, napravljen je projekt sanacije i kao što sam rekao od ponedjeljka će se moći normalno prometovati, da to tako kažem, preko toga mosta i onako kako se moglo prema režimu kako se moglo prometovati i prije rujanske poplave prošle godine. međutim, nećemo stati s projektom gradnje novoga mosta, to je poruka za mještane donjeg Turopolja, posebice Kuća i Rakitovca, odnosno Turopolja zato što svakako smatramo da i u budućnosti objekta oteretnog kanala će biti u funkciji i može doći do oštećenja toga mosta i nakon toga opet možemo upasti u ovakve probleme u kakve smo upali sada malo manje od godinu dana. Dakle, nastaviti će se i taj projekt. Izvjesno je ili neizvjesno je kada će biti završen obzirom da je to veliki projekt i da je potrebno osigurati znatna financijska sredstva da bi se on i završio. Što se tiče ugovora, razmišljamo o ugovorima i svakako da će to biti idući korak u promišljanju financiranja samog projekta i završetka samoga projekta na gradnji kanalizacijske mreže u donjem Turopolju. Hvala Bogu da smo počeli graditi kanalizaciju, rekli ste da se lakše diše, bez obzira što je vruće, međutim kada će nam biti izvjesno osiguranje sredstava za tzv. drugu fazu ili slijedeću fazu gradnje kanalizacijske mreže, a onda nakon toga i gradnje pročistača, da li jednoga ili više njih po cjelinama, onda ćemo biti, da to tako kažem, pametniji i biti će nam lakše odlučiti što i kako nastupiti prema građanima, a u svakom slučaju ćemo voditi računa o tome momentu da je lakše građanima plaćati priključak na kanalizacijsku mrežu u ratama, nego odjedanput, tako da ćemo to i uvažiti. Vrlo vjerojatno će to onda tako i završiti.“

Stjepan Lučić: „Sada je malo teže odgovarati jer nema dogradonačelnika Kosa koji mi je obećavao stalno kako će biti most gotov za Novu godinu, a sada ništa od Nove godine niti od mosta. Nisam pitao da li se možda zna i cijena, zaboravio sam pitati za kanalizaciju za priključke i molio bih ako se može pisano odgovoriti.“

Vesna Gjurković: „Sve vas lijepo pozdravljam. Nadam se da vam nije vruće, budući da je vijećnica Amšel Zelenika uzela pitanje pa ću postaviti samo drugo. Ne znam da li ste vi svi zaboravili na teleskopske tribine i na onih 500.000,00 kuna koje su slijedom toga već proslijeđene ili nam to više nije važno, jer nitko više niti ne spominje. Odmah se ispričavam predsjednici vijeća što ću nakon sačekanog odgovora napustiti vijećnicu budući da se radi o ovom prostoru u nevjerojatnim uvjetima, jer i u našim radnim prostorima temperatura je sigurno tri stupnja viša, nego ovdje i svaki dan provodimo kolege i ja iz Knjižnice i Učilišta po osam sati dnevno i riskiram da me se udalji iz vijećnice, dapače, pa ću reći da se nije moralo čekati sedmi mjesec da se ovaj problem riješi i ravnateljica, bila je v.d. ravnateljica, ako se već nije htjelo rješavati sa bivšom ravnateljicom moglo se početi rješavati prije pa bi do sada vjerojatno već nešto i napravili.“

Ervin Kolarec, zamjenik gradonačelnika: „Hvala lijepo na pitanju, mislim da sam već u ove dvije godine jedanput ili dvaput odgovarao po ovom pitanju, nakon toga odgovore po tom pitanju preuzeo je zamjenik gradonačelnika koji je ujedno i ravnatelj srednjoškolskog centra i upravlja sa tom školskom športskom dvoranom. To sam rekao i na početku ovog mandata da definitivno smatram da je izgradnja teleskopskih tribina bitna i nužna u našoj dvorani, samim time što imamo športske kolektive koji igraju i u prvoj ligi. Hrvatski rukometni klub Gorica, imamo i drugih, da tako kažem, sportskih aktivnosti, ali imamo izuzetno bitnih i važnih manifestacija za naš Grad, gdje nam je potrebno da imamo mjesta za tisuću do dvije tisuće naših sugrađana kako bi se mogli ugodno smjestiti u toj našoj športskoj dvorani. Dobro znate da je Zagrebačka županija osnivač srednjih škola pa samim time oni upravljaju sa športskom dvoranom. Zamjenik Kos, u zadnjem našem razgovoru vezano uz teleskopske tribine, potvrdio mi je da je novac na računu, tih pola milijuna kuna koje spominjete. I dalje ću inzistirati i boriti se i u Zagrebačkoj županiji i preko zamjenika župana koji je iz Velike Gorice, gospodina Vujevića i nadam se da ćemo održati uskoro jedan sastanak po tome pitanju da konačno se osnuje Povjerenstvo, da se krene u postupak javne nabave i da se možemo pohvaliti i napraviti toliko dugo očekivane teleskopske tribine jer smatram da su one potrebne i nužne za Grad koji broji više od 63000 stanovnika. Razloge sam naveo u odgovoru.“

Vesna Gjurković: „Zahvaljujem se i znam da je Stjepan Kos obično odgovarao na to pitanje, ali ovo što ste sada rekli to je na nivou čiste retorike. Mogu vjerovati ili ne da ćete vi to riješiti, ali mogu vam samo ponuditi sugestiju, zanemarite da vam je drugi dogradonačelnik, koji je usput rečeno za komunalije, a ne za društvene djelatnosti, vi ste za društvene djelatnosti, zanemarite da je on voditelj te škole pa preuzmite taj posao na sebe kao Grad i riješite ga bez obzira na Stjepana Kosa, jer ako je Grad stavio tih 500.000,00 kuna i to prije dvije, tri godine, onda je valjda već vrijeme da se to i realizira sa Stjepanom Kosom ili bez njega. Nekada kada je u funkciji ravnatelja onda je ovako, kada je u funkciji dogradonačelnika onda je onako. Vi ste dogradonačelnik za društvene djelatnosti i u redu je da vi odgovorite na to pitanje i da ga riješite na kraju krajeva.“

Vladimir Pavišić: „Poštovana predsjednice, poštovani kolege vijećnici, javljam se ponovno radi ovih priključaka o kojima sam govorio u Gornjoj Lomnici, ali danas smo otvorili dosta tema općenito o izgradnji infrastrukture i u drugim mjestima i pali su određeni prijedlozi. Slažem se da u onim mjestima gdje se to radi bilo pametno već sada ljudima dati na rate i da to naprosto ulazi već i sada u sredstva s kojima će se lakše završiti projekti. Projekti su stvarno veliki i da nam se ne dogodi na kraju da neće ostati završeni. Što se tiče moje diskusije u Gornjoj Lomnici, donio sam svoje papire i ugovor koji su 15. ožujka 2004. potpisani. Mogu vam reći da sam ja platio priključak na vodu 5.593,52 kune. 2000,00 kuna je bila uplata Gradu, a Vodoopskrba je dala na 6 rata. Prva rata je bila 578,22 kune i ostalih pet rata po 600 kuna. Postavio sam pitanje ovdje da mi se da odgovor što je to Vodoopskrbi nastalo da ona sada traži 9000,00 kuna. To je sramota i to treba ispraviti. Plus toga što je ovdje rečeno i zakonski i što sam pročitao da je opskrbljivač dužan ovome domu predložiti određene stvari što se tiče cijene snabdijevanja potrošača s vodom. To nije napravljeno i niti sam dobio odgovor. Isto sam tako postavio 02. ožujka pitanje kada sam tražio troškove nadzornih odbora. Odgovor sam dobio ovakav: „Prema podatcima koje smo dobili iz VG komunalca d.o.o. Nadzorni odbor trgovačkog društva održan je sukladno potrebama trgovačkog društva 11 sjednica. Članovi Nadzornog odbora dobivaju mjesečnu naknadu za rad kao i u svim ostalim trgovačkim društvima, posebno napominjem da se sukladno poslovanju Društva vodi računa o potrošnji sredstava predviđenih za reprezentaciju.“ To ja nisam tražio. Tražio sam konkretno, a konkretno nisam dobio. Ovo nije niti za oporbu odgovor, kamoli za mene koji sam u koaliciji. Hvala lijepo.“

Predsjednica: „Kolega, oporba i vijećnici koalicije bi trebali dobiti jednake odgovore.“

Gradonačelnik: „Vratiti ću se u realnost na momenat. Kako se izračunava cijena kućnog priključka, da li vode ili kanalizacije? Kada imate tu potrebu onda pozovete, dođu na izvid, predstavnici VG Vodoopskrbe i na tome izvidu oni moraju napraviti procjenu, izmjeriti dužinu priključka i način priključka. Dakle na cijenu priključka utječe dužina samog priključka, koja može biti ako je kuća uz cestu 3, 5, a može biti i 50 metara. Način izvođenja priključka, kao što znate može se kopati, a može se i bušiti, to su dvije različite stvari. Kopanje je vjerojatno jeftinije, dok je bušenje vjerojatno skuplje. Sanacija samog prijekopa, obzirom kakve smo mi Turopoljci sreće uvijek je vodovod s druge strane ceste pa onda treba sanirati prijekop, da li je to prometnica ili šljunčana površina, zemljana površina ili bilo što drugo. Svi oni drugi ulazni troškovi ili materijal su podložni javnoj nabavi. Dakle, ako se radi o vodovodu onda se radi o vodomjeru koji se ugovara na početku godine i ugovara se na određenu količinu preko javne nabave i tu ne može nitko utjecati koja će biti cijena vodomjera, osim onoga što pokaže javna nabava, a isto tako je i za priključenje na fekalnu kanalizaciju gdje znatnu stavku u cijeni priključka predstavlja izvedba sabirnog kontrolnog okna. Prema svemu navedenog, cijena priključka na vodoopskrbu se kreće između 4 i 8 tisuća kuna. Provjerio sam to deset puta, dok je priključak javne fekalne kanalizacije od 6,5 pa do 14 tisuća kuna, ukoliko objekat nije preudaljen ili udaljen više od samog voda. Sve cijene ugrađenog materijala za kućnog priključka su cijene ostvarene javnom nabavom. Plaćanje, što se tiče plaćanja, istina je da se može platiti na 6 rata, prva rata ne može biti manja od 1500,00 kuna, a preostale rate kada se svi ovi ulazni troškovi uračunaju, onda se može plaćati na preostalih 5 rata s time da za osiguranje plaćanja stranaka dužni su ostaviti bjanko zadužnicu i to ovjerenu kod javnog bilježnika ili neki drugi instrument osiguranja plaćanja. Ono što mi možemo razgovarati i o čemu bi trebalo da se poveća broj, ne znam da li treba konzultirati koji zakon za to, da se poveća broj plaćanja na više rata pa obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo da to ne bude više 5, nego da bude 8 ili 10 ili čak 12 rata, a i za ove druge stvari, odnosno ulazne troškove, pretpostavljam da je odgovoran ili je bitan Zakon o javnoj nabavi i da on diktira cijenu potrošnog materijala koji je potreban za priključenje. Što se tiče Nadzornog odbora, vidio sam taj odgovor, ali ga nisam diktirao, ali ću ako je potrebno, vi pojasnite što bi detaljnije htjeli da vam se odgovori, mi ćemo onda pripremiti detaljniji odgovor.“


Article printed from Grad Velika Gorica: http://www.gorica.hr

URL to article: http://www.gorica.hr/2011/10/aktualni-sat-18-sjednice-gradskog-vijeca/

Grad Velika Gorica - Gorica.hr - Službeni gradski portal